KOLUMNA LENE KLARIĆ Što ako dijete ne govori?

Bitna je pravovremena reakcija roditelja, obraćanje logopedu na vrijeme te praćenje njegovih savjeta i uputa

„Pusti ga, muško je, curice su uvijek brbljavije!“ „Ja znam jednog koji do pete nije govorio, poslije sve super!“ „Neka sad ne govori, kad jednom progovori, nećeš je moć zaustavit’!“ „Ma samo nek’ je zdravo, nadoć će!“


Sve su ovo izjave s kojima se (više ili manje sličnima) susreo svaki roditelj koji je bio zabrinut za jezično-govorni razvoj svog djeteta. Novopečeni roditelji imaju bezbroj pitanja o razvoju svog djeteta, ali samo na neka dobiju pravi odgovor od pedijatra, drugih roditelja ili interneta. Kada se radi o jezično-govornom razvoju, nailaze na oprečna mišljenja i rješenja. Pedijatri, kao prvi stručnjaci s kojima se dijete i roditelji susreću, imaju veliku ulogu i važnost u razvoju djeteta. Ipak, treba imati na umu da pedijatri nisu stručnjaci specijalizirani za komunikaciju, jezik i govor te ne možemo očekivati da uvijek daju ispravne odgovore na takva pitanja. S druge strane, iskustva drugih roditelja nekada ne pomažu upravo zbog specifičnosti razvoja pojedinog djeteta. Ispravne odgovore na pitanja o razvoju jezika i govora kod djeteta uvijek može dati jedino logoped.

Dijete komunicira na druge načine

Jezični razvoj svakog djeteta je proces, obilježen razvojnim obrascima koji se pojavljuju u očekivanoj dobi. Proces je određen individualnim obilježjima djeteta, što znači da jezični razvoj ne protječe kod sve djece jednakom brzinom. Bez obzira na to, jezični razvoj možemo jednostavno podijeliti na predjezično i jezično razdoblje.

Predjezično razdoblje podrazumijeva fazu kada dijete razumije jezik, ali još ne koristi značenjske riječi te traje od rođenja do prve godine života. U ovom razdoblju, pak, dijete komunicira na druge načine. Smatra se da oko 9. mjeseca dijete počinje namjerno proizvoditi neko ponašanje u svrhu prenošenja poruke, što nazivamo namjernom komunikacijom. Od tog perioda pa do perioda pojave prve riječi, dijete koristi različite geste u svrhu komuniciranja. To može biti pokazna gesta (pokazivanje željenog predmeta prstom), kimanje i odmahivanje glavom za „da“ i „ne“, gesta „pa-pa“ i sl. Osim gestama, svoje potrebe u ranoj dobi dijete komunicira pogledom, odnosno izmjenom pogleda između predmeta i osobe.

U ovoj fazi se još ne pojavljuje pravi govor, ali se kod djece javlja brbljanje (niz istih i različitih slogova „ba-ba-ba“, „ba-pa-mo“ te žargon (niz različitih slogova s intonacijom i naglascima pravog govora).

Višečlani iskazi oko 30. mjeseca

Jezično razdoblje  počinje nakon 1. godine života, odnosno počinje pojavom prve riječi. Prva riječ se javlja između 10. i 14. mjeseca te obično nosi značenje cijele rečenice. Krajem prve godine života te širenjem rječnika kod djeteta smanjuje se upotreba ranije spomenutih gesti. Oko 18. mjeseca dolazi do pojave leksičkog brzaca, odnosno naglog porasta rječnika kod djeteta. Tek tada dijete može početi povezivati riječi u sintagme pa tako između 20. i 24. mjeseca dolazi do pojave dvočlanog iskaza („mama daj“, „neće papat“). Prije treće godine, odnosno oko 30. mjeseca, dijete počinje proizvoditi višečlane iskaze.



Djeca mogu pokazivati određene teškoće u predjezičnom i jezičnom razdoblju. U predjezičnom razdoblju tako može izostati pojava gesti ili izmjena pogleda između predmeta i osobe, što može upućivati na komunikacijske teškoće.

Govorne teškoće

U jezičnom razdoblju djeca mogu kasniti s pojavom prve riječi, a riječi koje koriste mogu biti ograničene ili jednostavne strukture te može doći do kašnjenja pojave dvočlanog iskaza. Neka od ove djece brzo sustignu svoje vršnjake, dok neka i kasnije pokazuju znakove jezičnih teškoća. Takva djeca teško usvajaju nove riječi, čine gramatičke pogreške u govoru te općenito njihov govor ostavlja dojam kao jednostavan i siromašan.



Bez obzira što neka djeca sustignu svoje vršnjake u razvoju, jako je teško odrediti koja će to djeca biti, a koja će ipak razviti određene komunikacijske ili jezično-govorne teškoće. Nekada se teškoće primijete tek u predškolskoj ili školskoj dobi što onda ima posljedica na školski uspjeh. Imajte na umu da djetetu treba dati priliku od ranih dana da savlada eventualne teškoće kako bi mu djetinjstvo i škola prošli što bezbrižnije! Upravo zbog toga je bitna pravovremena reakcija roditelja, obraćanje logopedu na vrijeme te praćenje njegovih savjeta i uputa.

 

 

Moja reakcija na članak je...
Vau
7
Haha
0
Hagić
13
Hmmm
0
Plač
0
Grrr
0
Molim?
1

Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime