O pozitivnim učincima bavljenja borilačkim vještinama na psihofizičko zdravlje i kvalitetu života općenito kod nas se malo zna i govori, dok se u zemljama Dalekog istoka, odakle potječu, a sve više i u razvijenim zapadnim zemljama, one uspješno primjenjuju, između ostalog i u terapijske svrhe.
Svi smo svjesni da bilo kakvo vježbanje i bavljenje sportom općenito ima mnoge prednosti ali što znamo o učincima specifičnih vrsta treninga, posebno kad je riječ o borilačkim vještinama?
Mnogi europski i američki istraživači su već pokazali da trčanje može na primjer povećati životni vijek, dok kod žena recimo joga ili pilates su sve popularniji (i očito efektni), da razni vodeni sportovi (prvenstveno plivanje i vaterpolo) imaju svoje specifične vrijednosti a da borilački sportovi poput svih ostalih sportova grade samopouzdanje ali imaju i dimenziju više.
Zanimljive opservacije po tom pitanju u svojoj studiji potpisuje dr. Ashleigh Johnstone, kognitivna neuroznanstvenica sa Sveučilišta Bangor kroz rezultate američkih i talijanskih istraživanja, provedenih na najmanje 330 ispitanika koji su na 3 do 6 mjeseci bili uključeni u trening tradicionalnih borilačkih vještina.
U navedenoj studiji istraživanja djece (u dobi od 8 do 11 godina) u sklopu programa za prevenciju vršnjačkog nasilja, dokazano je da su dječaci koji su 'u treningu' pokazali nižu razinu agresivnog ponašanja te češću inicijativu da pomognu vršnjaku koji je napadnut ili zlostavljan. U istraživanju provedenom među adolescentima, pokazalo se da je bavljenje borilačkim vještinama rezultiralo značajnim smanjenjem verbalne i fizičke agresije te općenito smanjenim neprijateljskim stavovima u projiciranim konfliktnim situacijama, dok su kod odraslih mlađe dobi do srednjih godina koji su 'u treningu' istraživanja pokazala nižu razinu stresa i bolje upravljanje emocijama u stresnim situacijama odnosno prilagođavanje u pozitivnom smislu.
Kroz istraživanje odrasle kontrolne skupine koja je 'u treningu' dokazana je bolja radna memorija te povećane kognitivne sposobnosti mozga odnosno moždanih aktivnosti, dok skupina koja je radila vježbe snage i izdržljivosti isključivo u teretani nije postigla ni slične kognitivne rezultate (tzv „zapadnjački“ sistem vježbanja).
Istraživanje kod starijih odraslih osoba (u dobi od 67-93 godine) pokazalo je poboljšano emocionalno zdravlje, nižu razinu depresije i povećano samopouzdanje istih osoba.
Znanstvenici su proučavali veze između emocionalnog blagostanja i fizičkog zdravlja pa je činjenično utvrđeno da borilačke vještine poboljšavaju i emocionalno blagostanje neke osobe koje trenira, neovisno o spolu i dobi.
Nadalje, 45 starijih osoba (u dobi od 67 do 93 godine) sudjelovalo je u treningu borilačkih vještina tijekom tri do šest mjeseci temeljem čega se dokazala niža razina depresije nakon trenažnog razdoblja te je više od 80% istih ispitanika iste dobi nastavilo barem dva puta tjedno trenirati borilačke vještine temeljem pozitivnih iskustava kroz istraživanje.
Očito je da borilačke vještine imaju puno više od tradicionalnih vrijednosti, iako se već stotinama godina bave prvenstveno samoobranom i meditativnim konceptom. Istraživači su tek nedavno našli metode za procjenu stvarnog opsega kako borilačke vještine utječu na kognitivne funkcije što je i potvrđeno kroz mnoga istraživanja.
Općenito bavljenje sportom čovjeku donosi puno dobrobiti. Uz osjećaj pripadnosti, razvija se osobni karakter, podiže samopouzdanje te pospješuje zdravlje. Uz sve navedeno, intelektualne i motoričke sposobnosti imaju jednaku važnost te se izvrsno nadopunjuju.
Naglasak je da se kroz treniranje borilačkih vještina osim motoričkih i funkcionalnih sposobnosti razvijaju kognitivne sposobnosti i konativne osobine.
Nigdje ne dolaze do izražaja intelektualne sposobnosti pojedinca kao u direktnoj borbi čovjeka s čovjekom. Kognitivne (intelektualne) sposobnosti više dolaze do izražaja u nekom sportu što je on složeniji i kompleksniji ali i u životnim (ne)prilikama.
Konativne osobine, odnosno crte ličnosti, u svim borilačkim sportovima, kao i u svim individualnim sportovima imaju dominantno mjesto. Kroz dugogodišnje treniranje i učenje borilačkih vještina te prihvaćanje načela, svaka osoba formira se u dobro strukturiranu ličnost. Kako bi bili uspješni u treningu i natjecanju, treba imati izraženu agresivnost, ali isto tako dobru samokontrolu, snagu ega, snagu superega te snalažljivost. Intelektualne i motoričke sposobnosti u treningu i borbi imaju jednaku važnost. Intelektualne sposobnosti se razvijaju kroz više radnji kao što su predviđanje pokreta protivnika, sakrivanje svojih namjera, pamćenje pokreta, kretanja i situacija, taktičko planiranje i traženje rješenja za uvijek nove situacije ili situacije u drugim uvjetima i sl.
Trening i borba zahtijevaju sto posto tjelesno i psihičko angažiranje jer trening i natjecanja su mjesta gdje se odgajaju mladi sportaši. Ovako strukturirane ličnosti od najranije dobi imaju dobru šansu biti uspješni, pozitivno orijentirani i zadovoljni u daljnjem životu.
