Koliko novca je u redu staviti u kuvertu kao poklon za krizmu? Sezona pričesti i krizma je u punom jeku, a oko ovog pitanja i dalje se vode rasprave. Prosječna stolica u Splitu i široj okolici varira od 40 pa do čak 70 eura. S obzirom na cijene mnogi se pitaju je li bolje darovati kuvertu s novcem ili odabrati neki konkretan poklon za uspomenu?
No, cijene i gramaža zlata su znatno skočile. Zlatar iz Omiša nam potvrđuje kako je prodajna cijena zlata po gramu u posljednjih godinu dana skočila 15 eura.
“U usporedbi prije godinu dana cijene zlata su skočile sa 110 na 125 eura . Iz iskustva mogu reći da se cijene u sezoni pričesti i krizma ne poskupljuju jer je već ionako dovoljno skupo. Danas si rijetko tko priušti za poklon kupiti zlato, a prije se nije išlo na proslavu sakrament bez toga. Kumovi ili najbliža rodbina će eventualno sada odabrati zlato kao poklon“, kazuje nam omiški zlatar.
Dok će neki za prvu pričest ili krizmu darovati tradicionalno zlato, sve je više onih koji biraju modernije i skuplje darove poput pametnih satova, bežičnih slušalica ili čak električnih romobila.
„Vrijeme je da se svi zajedno resetiramo“
Dječja psihologinja Žana Pavlović upozorava da se u svemu počelo pretjerivati te da se pritom gubi osnovni smisao vjerskih sakramenata:
„Sve se to pomalo otelo kontroli. Pretjeruje se s darovima, a zanemaruje se ono najvažnije, prijenos temeljnih ljudskih vrijednosti na djecu. Sakramenti bi trebali poticati skromnost u materijalnom smislu te promicati duhovni odgoj, humanost, toleranciju, pomaganje i slične vrijednosti.“
Dodaje kako djeci treba biti uzor vlastitim ponašanjem:
„Ako želimo da budu skromni, to im moramo pokazati primjerom. Danas se pretjeruje u svemu, od organizacije slavlja do vrijednosti poklona, a time se gubi dublji smisao samog sakramenta. Umjesto da dijete raste duhovno, neke obitelji ulaze u troškove koji nadilaze njihove stvarne mogućnosti.“
Pavlović ističe kako se slična praksa prenosi i na druge prigode poput rođendana:
„Danas djeca često dobivaju novac za rođendane. Takav dar nema osobnu ni emocionalnu vrijednost, nema poruku. Gubimo humane vrijednosti koje su nekada bile važne. Vrijeme je da se svi zajedno resetiramo.“
Prema njezinim riječima, djeca ne usvajaju ovakve obrasce ponašanja sama od sebe:
„Sve dolazi od roditelja i okoline koja teži prestižu. Djeca upijaju ono što vide. Ako želimo promjene, moramo početi od sebe i ulagati više u odnose, a manje u materijalno. Ne možemo očekivati od djece ono što sami ne živimo, ne potičemo i ne njegujemo. Ono što hranimo, to i raste“, zaključuje splitska psihologinja Žana Pavlović.
100 eura u kuvertu?
Ipak, najčešće uzvanici odlučuju za novac, a čini se kako je i djeci ovo najdraži odabir jer im se često pokloni ne svide. Ako bi se ravnali po cijeni stolice, koliko je novca u redu staviti u kuvertu?
"Kad idem na pričest ili krizmu, trudim se pokloniti nešto što ima osobnu vrijednost – neku lijepu knjigu s posvetom, okvir za fotografiju ili neki sitan, ali smislen poklon koji može ostati za uspomenu. Mislim da su takve stvari važnije od same kuverte. Ali uz to ipak stavim i novac, obično 100 eura. Smatram da je to neki minimum danas, jer se time barem djelomično pokrije trošak ručka, a i djetetu ostane nešto što može potrošiti po želji“, kaže nam Sanja.
Splićanka Iris smatra da iznos u kuverti ovisi koliko ste bliski s obitelji.
"Mislim da sve ovisi o tome koliko smo bliski s obitelji koja organizira slavlje. Ako smo uža rodbina, dat ćemo i do 200 eura, dok za one s kojima nismo tako povezani to bude oko 100. Cijene su stvarno otišle gore, ja uvijek gledam da barem pokrijemo trošak 'stolice' i da još nešto ostane kao dar djetetu“, smatra naša sugovornica.
„Sve se pretvorilo u 'materijalni cirkus'“
Jakov se prisjetio kako su nekada izgledala ova slavlja te smatra da se sve pretvorilo u 'materijalni cirkus'.
"Nekad je to bilo puno jednostavnije, mame bi ispekle tortu, kolače, pripremile svu hranu, i slavilo se doma s kumovima i najbližom rodbinom. Poklanjalo se nešto simbolično, poput zlatnog lančića ili sata. Danas je to, nažalost, postalo natjecanje u tome tko će dati više. Sve se pretvorilo u jedan veliki materijalni cirkus. Kao da je važnije koliko je tko stavio u kuvertu, nego što dijete prima sakrament. Iskreno, to mi izgleda kao pohlepna predstava, a ne duhovni događaj“, navodi.
Kako smo već pisali, troškovi ovakvih svečanosti penju se u 'nebesa', a nije rijetkost da neki i posežu za kreditima kako bi mogli financirati slavlje.
I kao da sve to nije dovoljno, pojavio se novi trend koji 'izbiva eura iz džepa'. Darivanje svećenik. Naime, uoči proljetnih termina svetih pričesti i krizmi, u mnogim dalmatinskim župama ne odvija se samo duhovna priprema djece – već i roditeljska organizacija oko poklona za svećenike. Iako Crkva nikada nije propisala ni poticala takvu praksu, ona postaje gotovo neizostavan dio priprema, a roditelji se često osjećaju dužnima prikupiti novac za „zahvalni dar“.
Tako svećenici dobivaju poklone poput satova, parfema, slika i slično. Roditelji kažu kako se osjećaju obveznima sudjelovati u poklonu jer to „svi rade“, a iznos koji se skuplja varira od 10 i više eura.
