Koledavanje, pomalo zaboravljeni božićni običaj u Splitu

Kolende su važan dio tradicije i identiteta stanovnika dalmatinskog kraja i podsjećaju na nekadašnji skromni život i težnju ka zajedništvu i dobroti što je, iz današnje perspektive, važnije nego ikada.


Kada ste posljednji put slušali tradicionalne kolende na ulicama svojega grada? Koledavanje ili kolendravanje je stari hrvatski narodni običaj koji se danas zadržao gotovo isključivo na obalnim dijelovima Hrvatske, a njegova tradicija poznata je i diljem Splita. Koledavanje je karakteristično za razdoblje nakon Božića, sve do blagdana Sveta tri kralja, a evo kako su kolendali naši stari.


Porijeklo koledavanja nije u potpunosti poznato. Neki vjeruju da su taj običaj na ove prostore donijeli stari Slaveni, dok drugi smatraju da je koledavanje preuzeto od starih Rimljana kojima je riječ kalende značio prvi dan u mjesecu. Tako su siječanjske kalende bile prvi dan godine u kojemu su se odvijali novogodišnji čestitarski ophodi.

U suvremenije doba, koledavanje je se veže uz tradiciju čestitanja božićnih i novogodišnjih blagdana u kojima najčešće sudjeluje skupina od pet do deset mladića i pokoja djevojka. Vesela skupina obilazila bi sve kuće u mjestu i zaželjela sve najbolje za blagdane. Čestitari se nazivaju koledvari, koledaši, kolejani ili koležani, ovisno o kraju iz kojega potječu. Koledarske pjesme tj. kolende, razlikuju se ovisno o regijama Hrvatske, no sve nalikuju zdravicama. Iako se motivi u koledarskim pjesmama isprepliću s motivima adventskih i božićnih usmenih lirskih kršćanskih pjesama, one su u biti pretežito svjetovne. Sadržaj koledarskih pjesama varira od ljubavne, povijesne, mitske do vjerske tematike, no svim kolendama zajednička je čestitarska uloga za sretan Božić i nadolazeću godinu.

Poput svake druge tradicije, i koledavanje ima svoje procedure. Prvo bi koledvari otpjevali pjesmu u dvorištu kojom bi čestitali blagdane domaćinima te im poželjeli sreću. Nakon toga, domaćini bi pozvali koledvare u kuću pa ih unutra počastili rakijom ili vinom te objedom, najčešće blagdanskim kolačima. Skupina koledvara bi se u kući zadržala oko sat vremena, a zatim bi išli do sljedeće kuće i tako redom. U koledarskoj povorci, mladići su nosili košare za skupljanje darova domaćina, a mnogim krajevima hrvatske, trojica muškaraca bila su odjevena u jarke boje predstavljajući Sveta tri kralja.

U kući u koju se nedavno udala mlada darivala se jabuka s nabodenim maslinovim grančicama kao simbol plodnosti i mira. Ako je u kući pak bila djevojka za udaju, a jedan od koledvara mlađi brat njezina izabranika, onda bi mu ona poklonila paprenjak. Dječak se time pohvalio starijem bratu, djevojčinom izabraniku, a on je to shvatio kao poruku. Kuće u kojima je netko nedavno preminuo koledvari bi zaobilazili u tišini iz poštovanja prema preminulima.

Običaj koledanja sačuvao se do danas, međutim u ponešto izmijenjenom obliku i većinom samo na Badnjak. Kolende su važan dio tradicije i identiteta stanovnika dalmatinskog kraja i podsjećaju na nekadašnji skromni život i težnju ka zajedništvu i dobroti što je, iz današnje perspektive, važnije nego ikada. U trenucima kada nam epidemiološke mjere ne dozvoljavaju fizičke kontakte, moramo se prisjetiti svih stvari koje Božić čine onakvim kakav jest. Ove se godine, stoga, i na Adventu u Splitu oslanjamo na ljubav kao jednu od temeljnih vrijednosti jer će jednoga dana ponovno svi prijatelji biti zajedno i razmjenjivati dirljive, iskrene prisne čestitke. Ljubav je ta emocija koja nas spaja i čini da pazimo jedni na druge kako bismo ponovno mogli slaviti onako kako smo naviknuli, bilo to putem kolendi na ulicama ili obiteljskoj atmosferi vlastitih domova.



 

Moja reakcija na članak je...
Vau
6
Haha
1
Hagić
2
Hmmm
0
Plač
0
Grrr
1
Molim?
1

Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime