Više od 1,1 milijun građana trenutačno je naručeno na prvi ili kontrolni pregled. Neki Zagrepčani odgađaju preglede, jer kako kažu - velike su gužve u čekaonicama, dok drugi zaključuju da u našem zdravstvu i nije tako loša situacija.
Neki od pregleda zbog COVID-a još uvijek zaziru, a neki na njega ne mogu ni doći prije iduće godine, upozoravaju udruge pacijenata.
Jasna Karačić iz Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata naglašava kako svakodnevno stižu pritužbe pacijenata da ne mogu ostvariti zdravstvenu zaštitu u bolnicama te su prisiljeni obavljati zdravstvene usluge privatno.
Dnevnik Nove TV provjerio je stanje i u najvećoj hrvatskoj bolnici.
Ana Ljubas, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo KBC-a Zagreb pojašnjava da se na endokrini više ne čeka, na UZV dojki čekanje je smanjeno značajno, skoro trostruko, na operaciju katarakte također trostruko... Ističe da se radi povećano, što se može vidjeti na HZZO-u, veći je broj operacija, kao i broj prvih pregleda i radi se u dvije smjene.
Čekanje na ultrazvuk dojke u Hrvatskoj izgleda ovako: Rijeka - oko mjesec dana, Pula - 293, Našice - 85, Osijek - 224, Šibenik - 150, Split - 395 dana. Sestre milosrdnice - 100 dana, na Rebru 24. U Karlovcu se čeka 285 dana.
Iz bolnica i resornog ministarstva kažu - onkološki pacijenti su prioritet, na listama čekanja manje ih je od dva posto i to za nehitne pretrage. No udrugama se javljaju s drugačijim primjerima.
Ivica Belina iz Koalicije udruga u zdravstvu navodi da se polako počinju odgađati pregledi i zahvati. "Javio se neki dan pacijent s metastatskim rakom koji je rekao da su mu zakazali pretragu za travanj 2023. Što je nemoguće."
S listama čekanja vratila se i stara boljka hrvatskog zdravstva - neotkazivanje pregleda na koje građani iz nekog razloga nisu u mogućnosti doći. Iz bolnica apeliraju na sve pacijente koji završe u izolaciji ili samoizolaciji da na vrijeme otkažu svoje zakazane termine. Traje možda minutu, a nekome će doslovno spasiti život.
Što kažu iz resornog ministarstva?
Savjetnica ministra zdravstva Snježana Krpeta kazala je kako su detaljne analize Ministarstva zdravstva pokazale da se čeka na neke preglede i zahvate koji životno ne ugrožavaju bolesnike, primjerice ortopedija, okulistika, pregledi kod fizijatara i fizikalne terapije, dok svi onkološki i kardiološki bolesnici, kao i oni koji imaju potrebu za hitnom intervencijom u neuorologiji koji su došli na vrijeme, ti su zahvati, kako je istaknula, odrađeni na vrijeme.
"Od 2018. godine u sustavu zdravstva je omogućeno, pogotovo onkološkim bolesnicima, da sve što je potrebno - dijagnostika i terapija - provede unutar dva tjedna, i samo liječenje, a u nekim slučajevima dopuštamo da se to napravi i preko Hitnog prijema", kazala je Krpeta za Dnevnik.hr.
Na pitanje kako je moguće da je pacijent s metastatskim rakom naručen na pregled tek za godinu dana, savjetnica ministra zdravstva odgovorila je kako je sigurna da je u tom slučaju došlo do zabune i informaciju bi svakako trebalo provjeriti, posebno zato što je analizama dokazano da onkološki bolesnici čekaju čak dva posto manje u pretpandemijskoj godini i čekaju dva do tri tjedna, i to na kontrolne preglede i preglede koji ne ugrožavaju ishod bolesti.
"Dapače, onkološki bolesnici su se zbrinjavali kroz cijelu ovu krizu i još uvijek se zbrinjavaju i nikad nije bilo upitno hoće li dobiti sve što im treba u njihovu liječenju, bilo da se radi o dijagnostici ili terapiji", pojasnila je Krpeta.
Na pitanje na koje se preglede trenutno u Hrvatskoj najviše čeka, kazala je da to ovisi o pojedinoj bolnici ili centru - negdje na ultrazvuk srca, a negdje na magnet ili CT.
"Kao što ste i upoznati, u nekim državnim bolnicama došlo je do poboljšanja u listi čekanja, pogotovo kad su u pitanju ultrazvuk srca i dojki", kazala je.
Dodala je i da je u koronakrizi najveći broj anesteziologa i intenzivističkih centara bilo kanalizirano u respiracijske centre, a oni su potrebni za operacije. Zdravstvena struka odlučila je koji će se zahvati odgoditi, a koji će biti prioriteti, s obzirom na to da su anesteziolozi vodili respiracijske centre.
Sada se očekuje pritisak na zdravstveni sustav zbog svih pregleda koji su u prošloj godini otkazani. Krpeta je istaknula kako ljudi trebaju obaviti preventivne i sve druge preglede te ih je pozvala da se što ranije prijave, posebno za one preventivne.
Podsjetila je i na elektroničko naručivanje, koje pomaže da se vidi u kojem gradu je eventualno slobodno mjesto za taj pregled. Međusobna koordinacija, kazala je Krpeta, trebala bi se više koristiti, kako bi se bolesnici usmjeravali u bolničke centre u kojima je gužva manja.
