Javni dug Hrvatske, prema podacima HNB-a s kraja kolovoza, iznosi blizu 290 milijardi kuna. Nastao je uglavnom radi krpanja proračunskog manjka, a za njegov rast zaslužne su, u manjoj ili većoj mjeri, gotovo sve dosadašnje vlade.
Hrvatska je od Jugoslavije preuzela oko 2,5 milijardi dolara duga
HNB na svojim stranicama ima podatke o javnom dugu od 1995. godine. Početni dug Hrvatske nastao je preuzimanjem 28,49% inozemnog duga bivše Jugoslavije. Ukupni iznos duga prema Londonskom i Pariškom klubu koji je Hrvatska preuzela od Jugoslavije iznosio je oko 2,5 milijardi dolara.
Nakon isključivanja Hrvatske iz Narodne banke Jugoslavije nastao je problem tzv. stare devizne štednje koju je RH priznala kao javni dug kako bi vratila povjerenje štediša u banke. U tom su razdoblju izdavane i obveznice za obnovu te sanaciju banaka, piše Index.
Zlatko Mateša - 22,8 milijardi kuna
Početkom studenoga 1995. premijer postaje Zlatko Mateša. Njegov mandat trajao je do potkraj siječnja 2000. godine. Na početku mandata dočekao ga je dug od 26,4 milijarde kuna, a svom nasljedniku predao je dug od 49,2 milijarde kuna, što je povećanje od 22,8 milijardi kuna. U njegovom mandatu ministri financija bili su prvo Božo Prka, a nakon njega Borislav Škegro. Tada kreću i prva izdanja trezorskih zapisa, kao i zaduženje na međunarodnom tržištu putem sindiciranog zajma inozemnih banaka. Hrvatska 1997. godine dobiva prvi međunarodni investicijski rejting te kreće zaduživanje na inozemnom tržištu. Deficit proračuna raste, a potrebno je refinancirati i dospjele obveze pa država počinje obilno koristiti mogućnost izdavanja obveznica, koje se nakon 1999. godine izdaju redovno, gotovo svakih šest mjeseci.
Ivica Račan - 39,5 milijardi kuna
Nakon toga, 2000. godine, na vlast dolazi koalicija predvođena SDP-om. Na premijersko mjesto dolazi Ivica Račan, a na mjesto ministra financija Mato Crkvenac. Iako su ih stručnjaci već tada upozoravali na potrebu redefiniranja politike zaduživanja, da je zaduživanje države uz pokriće tekućih troškova neodrživo na duge staze te da bi svaka odgovorna vlada trebala voditi računa o utjecaju obveza po javnom dugu i njegovoj otplati na buduće proračunske rashode, upozorenja stručnjaka nisu prihvaćena i sve se nastavilo po starom HDZ-ovom modelu. Račanova vlada, koja je trajala od kraja siječnja 2000. do kraja prosinca 2003., povećala je javni dug na 88,8 milijardi kuna, što je rast od 39,5 milijardi.
Sanader - 58,6 milijardi kuna
Koalicija 2003. gubi izbore, Ivo Sanader postaje premijer, a na mjesto ministra financija dolazi Ivan Šuker. On u početku uspijeva smanjiti tempo zaduživanja te se umjesto inozemnog zaduživanja, više okreće domaćem tržištu. Hrvatska 2004. godine dobiva status kandidatkinje za članstvo u EU, a bonitetna agencija Standard & Poor's prvi put nakon 1997. povisuje rejting Hrvatske s BBB- na BBB. Krajem 2004. godine u dokumentima vlade javljaju se neke naznake strategije upravljanja dugom, ali one očito ostaju mrtvo slovo na papiru. U vrijeme kada je premijer bio Ivo Sanader, od kraja prosinca 2003. godine do početka srpnja 2009., javni dug je porastao s 88,8 na 147,4 milijarde, odnosno za 58,6 milijardi kuna.
Kosor - 67 milijardi kuna
Nakon Sanaderove ostavke premijerka postaje Jadranka Kosor, a za ministricu financija postavlja Martinu Dalić. Kosor je bila premijerka od srpnja 2009. do kraja prosinca 2011., a u tom roku podigla je javni dug sa 147,4 na 214,4 milijarde kuna, što je povećanje za 67 milijardi.
Milanović - 72,9 milijardi kuna
Krajem 2011. godine na vlast dolazi Kukuriku koalicija. Premijer postaje Zoran Milanović, a ministri financija u njegovom mandatu bili su prvo Slavko Linić, a nakon njega Boris Lalovac, obojica SDP-ovci.
Ministar Slavko Linić umjesto rezanja troškova pojačava financijsku represiju, i to dizanjem poreza i uvođenjem fiskalizacije. No to nije smanjilo zaduživanje. Nakon obračuna u SDP-u i Ministarstvu financija Slavko Linić je "izgubio povjerenje" premijera Milanovića, a Ministarstvo preuzima Linićev dotadašnji zamjenik Boris Lalovac, javlja Index.
Iako je Hrvatska u proceduri za smanjenje prekomjernog deficita koju je propisala Europska komisija i prema kojoj bi javni dug trebalo smanjiti na najviše 60% BDP-a, Lalovac nastavlja sa zaduživanjem. U Milanovićevom mandatu, koji je trajao od prosinca 2011. do kraja siječnja 2016., dug je povećan s 214,4 na 287,4 milijarde kuna, što je rast za 72,9 milijardi kuna.
Orešković - smanjio dug za 4,1 milijardu kuna
Tihomir Orešković na premijerskoj funkciji nije izdržao ni godinu dana. Njegov mandat započeo je u siječnju 2016., a završio u listopadu iste godine. Preuzeo je dug od 287,4 milijarde kuna, a predao 283,2 milijarde, što je smanjenje za oko 4,1 milijardu kuna. No treba reći da je do tog smanjenja došlo prije svega zbog dinamike zaduživanja države.
Plenković - 14,6 milijardi kuna
Iako je Andrej Plenković u daleko boljoj poziciji u odnosu na prethodnike zato što ekonomija ipak raste pa mu rastu i prihodi proračuna, i on je nastavio s povećanjem javnog duga. Tako je dug koji je preuzeo od prethodnika od 283,2 milijarde kuna do kraja kolovoza ove godine povećao na 297,9 milijardi kuna, odnosno za 14,6 milijardi.
