Kad ste žedni i treba vam piće, što zapravo najbolje hidrira tijelo? Naravno, možete posegnuti za čašom vode, ali obična voda nije najučinkovitije piće za hidrataciju, pokazuje studija Sveučilišta St. Andrews u Škotskoj koja je usporedila učinke različitih napitaka na hidraciju.
Istraživači su otkrili da iako voda, bilo negazirana ili gazirana, dobro i brzo hidrira, napici koji sadrže malo šećera, masti ili proteina učinkovitije održavaju hidrataciju kroz dulje vrijeme.
Prema profesoru Ronaldu Maughanu s Medicinskog fakulteta tog sveučilišta, razlog tome leži u načinu na koji tijelo reagira na različite tekućine. Prvi čimbenik je količina pića: što više tekućine popijete, ona će se brže isprazniti iz želuca i prije dospjeti u krvotok, gdje razrjeđuje tjelesne tekućine i tako hidratizira organizam, piše Index.
Mlijeko hidrira bolje od vode
Drugi važan faktor je sastav pića. Na primjer, pokazalo se da mlijeko hidrira bolje od obične vode jer sadrži šećer (laktozu), proteine i masti. Ti sastojci usporavaju pražnjenje želuca i produljuju proces hidratacije.
Mlijeko također sadrži natrij, koji zadržava vodu u tijelu slično kao spužva, pa se stvara manje urina.
Sličan učinak imaju i tekućine za nadoknadu izgubljene vode koje se koriste kod proljeva, one sadrže male količine šećera, kao i natrij i kalij, koji također pomažu u zadržavanju vode u tijelu.
"Ova studija potvrđuje ono što već znamo: elektroliti poput natrija i kalija poboljšavaju hidrataciju, a kalorije u pićima usporavaju pražnjenje želuca i tako odgađaju mokrenje", objašnjava nutricionistica i osobna trenerica Melissa Majumdar, glasnogovornica Američke akademije za prehranu, koja nije sudjelovala u istraživanju.
Umjereno sa šećerom
Ali tu stvari postaju složenije: pića s visokom koncentracijom šećera, poput voćnih sokova ili kole, nisu nužno učinkovitija za hidrataciju od svojih manje slatkih varijanti. Iako dulje ostaju u želucu, kad dođu do tankog crijeva, njihov visoki udio šećera pokreće proces osmoze, voda iz tijela prelazi u crijevo kako bi razrijedila šećer. S fiziološkog gledišta, sadržaj crijeva još nije apsorbiran u tijelo.
Voćni sokovi i gazirani napici ne samo da lošije hidriraju, nego sadrže i dodatne šećere i kalorije koje vas neće zasititi kao prava hrana, objašnjava Majumdar. Ako birate između vode i cole za hidrataciju, uvijek je bolja voda. Naša jetra i bubrezi ovise o vodi kako bi izbacili toksine iz tijela, a voda je ključna i za zdrav izgled kože, najbolje i najjeftinije prirodno sredstvo za vlaženje kože.
Održavanje hidratacije važno je jer podmazuje zglobove, sprječava infekcije i prenosi hranjive tvari do stanica. No u većini slučajeva ne trebamo se pretjerano opterećivati koliko neko piće hidrira.
"Ako ste žedni, tijelo će vam to jasno dati do znanja", kaže Maughan. Ipak, za sportaše koji treniraju u vrućim uvjetima i puno se znoje, ili ljude kojima se zbog iscrpljenosti smanjuje koncentracija, odgovarajuća hidratacija je iznimno važna.
Mogu li pivo i latte pomoći u hidrataciji?
Alkohol ima diuretski učinak, odnosno potiče mokrenje. Zato kod alkoholnih pića hidratacija ovisi o ukupnoj količini unesene tekućine. "Pivo će izazvati manji gubitak vode od viskija jer s pivom unosite više tekućine", kaže Maughan. "Jaka alkoholna pića dehidriraju, dok razrijeđena ne."
Što se tiče kave, razina hidratacije ovisi o količini kofeina. Obična kava s oko 80 mg kofeina, koliko ima prosječna šalica, hidrira gotovo jednako dobro kao i voda, prema Maughanovim istraživanjima.
Ako konzumirate više od 300 mg kofeina dnevno, što odgovara 2 do 4 šalice kave, moguće je da ćete gubiti više tekućine zbog blagog diuretskog učinka kofeina. To se češće događa kod ljudi koji inače ne piju kofein, ali se može ublažiti ako u kavu dodate malo mlijeka.
