Kina je europskim diplomatima poručila da bi bila spremna poslati mirovne snage u Ukrajinu u slučaju postizanja prekida vatre, izvijestio je njemački list Welt pozivajući se na anonimne izvore iz Europske unije.
Međutim, Peking bi to učinio isključivo ako bi raspoređivanje bilo provedeno na temelju mandata Ujedinjenih naroda (UN), javlja Kyiv Independent.
Pitanje sigurnosnih jamstava u središtu pregovora
Kina se tako pridružila međunarodnoj raspravi o mogućem raspoređivanju mirovnih snaga u Ukrajini, dok američki posredovani pregovori između Kijeva i Moskve zapinju. U proteklom tjednu fokus je bio na sigurnosnim jamstvima koja bi se mogla ponuditi Ukrajini. Kijev inzistira na snažnim međunarodnim garancijama, naglašavajući da je Rusija u više navrata prekršila međunarodne sporazume, uključujući one koji su jamčili ukrajinski suverenitet.
Podijeljene reakcije u Europi
Prema informacijama Welta, reakcije na kineski prijedlog bile su podijeljene. Dok neki smatraju da bi uključivanje država izvan tradicionalnih zapadnih saveznika moglo učiniti mirovne snage prihvatljivijima Moskvi, drugi upozoravaju na rizik.
"Postoji opasnost da Kina želi iskoristiti prisutnost u Ukrajini za prikupljanje obavještajnih podataka te da će, u slučaju novog sukoba, stati jasno na rusku stranu umjesto da ostane neutralna", rekao je visoki europski diplomat upućen u rasprave.
Mogućnost slanja stranih trupa u Ukrajinu u sklopu tzv. "Koalicije voljnih" jedna je od opcija o kojima se razgovara kako bi se osiguralo poštivanje budućeg prekida vatre. Prema pisanju Bloomberga, oko deset europskih država iskazalo je spremnost za takav potez. Među njima su Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Litva i Estonija, koje su javno potvrdile da su voljne pružiti vojnu podršku na terenu. Sjedinjene Države odbacile su mogućnost slanja vlastitih vojnika, ali ostaju otvorene za pružanje drugih oblika sigurnosnih jamstava Ukrajini.
Rusko protivljenje
Moskva se, očekivano, protivi bilo kakvom raspoređivanju europskih trupa u Ukrajini. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je 21. kolovoza da bi takav potez predstavljao "stranu vojnu intervenciju" koju Rusija neće prihvatiti.
