U predizborno vrijeme u medijima se često govori o tome kako će tko i za koga glasati, odnosno češće glasovati pa se obično uvijek iznova povede polemika o tome koji je termin ispravan i pravi hrvatski.
Većina političara, osobito desne provenijencije, ali ne samo desne, koristi termin glasovanje. Najvjerojatnije kako nitko ne bi posumnjao u njihovu državotvornost i hrvatske gene. Slično vrijedi i za većinu medija.
No kako se do osamostaljenja Hrvatske uglavnom koristio termin glasati, a nakon toga glasovati kao navodno hrvatskiji, index potražili smo tumačenje stručnjaka o tome kako stvari uistinu stoje.
Wikipedija je za glasovanje
Razlikovni rječnik hrvatskog jezika i srpskog jezika na hrvatskom koji se može naći na internetu kao wiki rječnik, preporučuje oblik glasovati. To ne čudi jer je poznato da hrvatskom Wikipedijom već dulji niz godina vlada radikalna desnica.
"Tumačenja zašto je bolje glasovati su izvan pameti"
S druge strane, Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika Vladimira Brodnjaka koji se obično doživljava kao jezično čistunski, uopće ne navodi glasanje kao spornu riječ.
Ugledna jezikoslovka, znanstvenica i filologinja Nives Opačić u svojoj knjizi Reci mi to kratko i jasno (Hrvatski za normalne ljude) prednost daje glasanju:
- Otkako se razni izbori održavaju u samostalnoj Republici Hrvatskoj, počeo se forsirati glagol glasovati umjesto glasati. 'Objašnjenja' zasnovana na pučkoj etimologiji bila su (i ostala) izvan pameti. Reklo nam se da se glasaju životinje, a ovdje je, zaboga, riječ o parlamentarnim, lokalnim ili kakvim drugim izborima. Ako ste pozorno pročitali prethodnu rečenicu, vidjeli ste da sam napisala: životinje se glasaju, dakle upotrijebila sam povratni glagol glasati se (ispuštati iz sebe kakav glas). Glasati u značenju dati svoj glas na izborima za što čak je i po starijim jezičnim savjetnicima (npr. u Pavešićevu iz 1971. godine) bolji od glagola glasovati, jer je prikladniji za izvođenje drugih riječi, npr. glasač, glasački, nadglasati, preglasati, izglasati itd. Kako vidimo, sve su netom nabrojene riječi potekle od glagola glasati i nikoga nisu dovele ni u kakvu zabunu (da mu na uho, recimo, urla majmun). No teško ćemo se vratiti na ono što smo iz jezika izgurali, makar bilo i bolje. Politika i političari (svih boja i predznaka) učinili su svoje, a narod - poslušan (zastrašen) kakav već jest - nekritički prima sve što mu takvi nude.'
Riječ glasovati uvedena je s demokratskim promjenama
Vladimir Anić u Rječniku hrvatskog jezika iz 1991. ne pravi razliku između dva termina, već i za jedan i za drugi kaže da znače ''davati svoj glas za koga ili što na izborima ili pri odlučivanju''.
Pritom napominje da povratna zamjenica se mijenja značenje glagolu uz koji dolazi. Tako glasati se znači javljati se glasom ili zvukom.
Marko Alerić, predstojnik katedre za metodiku nastave hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, kaže da je glasovati ''riječ tvorena prema ruskom uzorku''. Ističe da je ona ''uvedena devedesetih godina s demokratskim promjenama'', no smatra da ''nema smisla koristiti glasovanje kada su gotovo sve izvedenice od glagola glasati''.
Stručnjaci Instituta za hrvatski jezik također za glasanje
Ovu dvojbu za Index su razjasnili i stručnjaci Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
- I glagol glasati i glagol glasovati pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku i u njemu znače 'davanje svojega glasa na izborima ili pri kakvome odlučivanju'. Često se čuje dosjetka da se životinje glasaju, a ljudi glasuju, ali glagol glasati i glagol glasati se dva su različita glagola – glagol glasati se znači 'javljati se glasom ili zvukom', a glagol glasati ima isto značenje kao glagol glasovati. Hrvatski korpusi pokazuju da su tvorenice glagola glasati (izglasati, preglasati) češće u uporabi nego tvorenice glagola glasovati (izglasovati, preglasovati). Glagoli izglasavati i preglasavati (nesvršeni glagoli tvoreni od svršenih izglasati i preglasati) tvore glagolske imenice izglasavanje i preglasavanje. Na temelju boljih tvorbenih mogućnosti i veće potvrđenosti u uporabi i samoga glagola i njegovih izvedenica manja se prednost može dati glagolu glasati pred glagolom glasovati -stoji u tumačenju koje potpisuje prvi čovjek instituta dr. sc. Željko Jozić.
Učenicima treba ukazati na dublete, no prednost je na strani glasanja
Učiteljica hrvatskog jezika, voditeljica Stručne radne skupine za jezično-komunikacijsko područje i članica skupine za hrvatski jezik u kurikularnoj reformi Diana Greblički-Miculinić kaže da u nastavi jezika, a i šire, valja upozoriti na postojanje dubleta, tj. na dva lika iste riječi te na njihovu upotrebu s obzirom na to ima li koja od njih prednost u standardnome jeziku.
''U ovom slučaju dala bih prednost glasanju jer tako sugeriraju i jezični priručnici'', kaže učiteljica.
