Osobnu nagradu Grad Kaštela je dodijelio dr. sc. Antoniji Žanić, za značajan doprinos u zdravstvu, organizaciji rada i suradnji drugim žurnim službama na području grada Kaštela. Riječ je o doktorici znanosti iz polja hitne koja je na mjesto dogovorne osobe u kaštelansku hitnu stigla 1. kolovoza 2022. godine i na čelu je službe Hitne pomoći u Kaštel Starom.
Dr. sc. Antonija Žanić rođena je 1983. godine, završila je Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, smjer doktor medicine. Članica je stručnog vijeća Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije, Hrvatske liječničke komore i Hrvatskog Crvenog križa. Posjeduje licencu za instruktora prve pomoći - Crveni križ i UZV perifernih vena u hitnim stanjima. Vodi i edukacije Crvenog križa koje se najviše odnose na oživljavanje, piše portal grada Kaštela.
Rad na hitnoj privukla je dinamičnost
Na informaciju da je dobitnica nagrade grada reagirala je iznenađeno. Iako smatra da je puno drugih ljudi trebalo dobiti nagradu prije nje, ipak je počašćena da je netko primijetio njen trud i zalaganje.
- Baš ugodno sam bila iznenađena jer smatram da ima dosta dobrih ljudi u Kaštelima koji na mnoge načine pomažu građanima. Tu nagradu smatram jako ozbiljnom nagradom i mislim da me samo još više potiče da se još više zalažem za grad i za građane svojim radom i znanjem - poručuje Žanić.
Kada je odrađivala staž na hitnoj u Općoj bolnici Šibenik odmah je vidjela da je to pravi put za nju, a najviše je privukla je dinamičnost.
- Moraš biti okretan i brzo reagirati, brzo se odlučiti što ćeš napraviti, kako ćeš postupiti. Jako je velik stres, ali kada voliš posao koji radiš, naučiš se funkcionirati u tom stresu. Mislim da rad hitne nije dovoljno priznat u javnosti, ali mi ne patimo od toga jer svi koji radimo u sustavu hitne volimo svoju struku i srcem radimo u tom poslu.
Put do pozicije voditeljice hitne u Kaštelima započeo je u Šibeniku, a nastavio se u Splitu na Zavod za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije gdje je odradila specijalizaciju i doktorat.
Brojni izazovi, posebice u turističkoj sezoni
Kao voditeljica hitne u Kaštelima, ali i kao član, svakodnevno se susreće s izazovima koji su najveći u sezoni zbog pojačanog priljeva turista, te u sezonama gripe i prehlade kada može doći do manjka radnog kadra zbog bolesti. Tu je još i problem nedovoljno velikog prostora, te nedostatka parkinga za građane u hitnim situacijama.
- Ima puno situacija gdje kao voditelj moraš reagirati. Bude problema i u periodima kad krenu i nama gripe, prehlade, tko će doći raditi, pa komuniciraš i s drugim ispostavama, komuniciraš s ravnateljem. Zna se desiti da vam jednostavno po dvi smjene ljudi obole od gripe, ne mogu doći raditi, sad vi morate osigurati vozača, medicinskog tehničara, liječnika - objašnjava Žanić izazove s kojima se suočava.
Organizacija rada postaje zahtjevnija tijekom turističke sezone zbog povećanog broja intervencija i ljudi na jednom području. To često dovodi do hitnih slučajeva, a ponekad i do ozljeda njihovih vlastitih članova. U takvim situacijama trenutaka odmora gotovo da nema.
- Radimo od intervencije do intervencije, a kada se vratimo s terena, često nas već čeka mnogo ljudi ispred ambulante kojima trebamo pomoći. No do sada smo uspjeli sve odraditi.
Od brojnih intervencija koje je dosada odradila, u posebnom sjećanju ostala joj je situacija s djetetom koje je imalo otežano disanje i koje su morali oživljavati na putu do Splita, a posebne pohvale ima za svoj T2 tim koji je imao intervenciju poroda u kući u Kaštelima.
- Nakon šest mjeseci, to dijete koje smo oživljavali se s roditeljima vratilo da nas obiđe. Svi smo posebno osjetljivi kada se radi o djeci, a kada vas roditelji ponovo posjete s djetetom, to je inspiracija za daljnji rad.
Ovakva vrsta posla sa sobom nosi veliku količinu stresa, a najviše je opušta rad u polju, te educiranje građana o pružanju prve pomoći. Kaže da voli ići u polje i baviti se poljoprivredom, kada vidi plodove svog rada to joj donosi zadovoljstvo.
Aktivnosti u sklopu Crvenog križa, pisanje znanstvenih radova i rad na fakultetu
Dr. sc. Antonija Žanić članica je Hrvatske liječničke komore i Hrvatskog Crvenog križa. Posjeduje licencu za instruktora prve pomoći - Crveni križ i UZV perifernih vena u hitnim stanjima. Vodi i edukacije Crvenog križa koje se najviše odnose na oživljavanje.
- Ono što sam primijetila kada sam počela voditi je da bi bilo dobro da se uključim s Crvenim križem, da krenemo u edukaciju građana, da ih što više educiramo kroz edukaciju Crvenog križa jer se mnogo puta može dogoditi da hitna ne može stići taj čas. Da moraju i oni pomoći dok hitna dođe. Tako da stalno nastojim raditi edukacije i uvijek sam dostupna građanima.
Sudjeluje i na kongresima hitne medicine, piše znanstvene radove i radi kao vanjski suradnik na Medicinskom fakultetu.
- Radila sam na prikazu masovne nesreće u zračnoj luci. Također, dok sam bila u Šibeniku, radila sam na prikazu velike nesreće koja se dogodila na otoku Kornatu. Ta intervencija trajala je osam sati i bila je fizički i vremenski zahtjevna, ali svi su zbrinuti i živi. Što se tiče rada na fakultetu drago mi je da kroz tu katedru studentima medicine možemo prikazati i dio hitne medicine - nastavlja Žanić.
Interes građana i potrebne promjene
Primijetila je i povećan interes građana za edukacijama pružanja prve pomoći koji sami zovu i traže informacije o održavanju edukacija.
- Smatram da su svjesni da im treba više edukacije. Dosta građana su vozači, položili su vozačke ispite, ali kada ne obnavljaju znanje o prvoj pomoći, zaborave. Dobro je povremeno se podsjetiti.
Kada govorimo o pružanju prve pomoći, svaki građanin trebao bi znati da ne treba paničariti, kaže nam, jer panika će samo naškoditi osobi koju pokušavate pomoći. Potrebno je ostati pribran, pozvati hitnu medicinsku pomoć i slušati što dispečer govori.
Kao najveću promjenu koju bi voljela vidjeti u sustavu hitne pomoći navodi uvođenje beneficiranog radnog staža jer su jedina služba koja ga nema. U skorijoj budućnosti nekoliko kolega vozača i tehničara će u mirovinu i oni su im primjer koliko ovakva vrsta posla može iscrpiti, ali i dalje ga s ljubavlju obavljaju. Od velike pomoći im je i suradnja s Gradom koji im je pomogao u nabavci Lukasa, opreme za izvođenje mehaničke masaže prilikom reanimacije.
- Voljela bih da jednog dana hitna doživi promjenu i da svi djelatnici hitne konačno dobiju beneficirani staž. Iako ga nemamo, svoj posao radimo s ljubavlju i uvijek smo tu za građane. Voljela bih da se izglasa zakon o hitnoj medicini jer bi to značilo nešto za pacijente, ali i za službu. Najvažnije je da se promijene uvjeti rada. Ako imamo bolje uvjete rada, to je i za pacijente bolje.
Podsjetimo, Javna priznanja Grada Kaštela za 2025. godinu dodijeljena su, tri za životno djelo od toga dvije posthumno, te po dvije, za godišnju osobnu nagradu i za godišnju skupnu nagradu. Nagrađeni su prof. dr. sc. Katja Marasović, Ivan Biliškov i Nediljko Bradarić – Šljujo posthumno, dr. sc. Antonija Žanić i Jure Ninčević, te Oldtimer Moto - Klub „Adria“ i Hrvatsko planinarsko društvo Kozjak. Nagrade su uručene na svečanoj sjednici Gradskog vijeća koja se održala 3. ožujka u Kulturnom centru povodom Dana grada Kaštela.
