Visoki kolesterol često prolazi neprimijećeno jer se nakuplja bez jasnih simptoma. S vremenom može dovesti do stvaranja plaka u arterijama, sužavanja protoka krvi i povećanog rizika od srčanih bolesti, srčanog i moždanog udara.
Iako se kolesterol najčešće povezuje s prehranom, stručnjaci upozoravaju da postoje i drugi, manje očiti čimbenici koji mogu imati velik utjecaj. Kardiolozi ističu genetiku, kvalitetu sna i kroničnu upalu kao tri važna, ali često zanemarena uzroka povišenih vrijednosti, piše EatingWell.
Genetsko naslijeđe
Prehrana i tjelesna aktivnost igraju važnu ulogu, no genetika često postavlja temelje. Kardiolozi dr. Bharat Sangani i dr. Nathaniel Lebowitz ističu da je upravo naslijeđe jedan od najčešće zanemarenih čimbenika.
“Genetski faktor, posebno lipoprotein(a) ili Lp(a), nasljedni je čimbenik rizika koji nije dio standardnog lipidnog profila. Može povećati kardiovaskularni rizik čak i kada vrijednosti kolesterola ne izgledaju posebno visoke”, objašnjava dr. Sangani.
Lebowitz dodaje da “naslijeđena stanja, poput povišenog Lp(a), mogu značajno povećati rizik bez obzira na zdrav način života”. Riječ je, kaže, o čestici koja potiče zgrušavanje i upalu u arterijama te djeluje poput “ljepila” za plak.
Budući da ovaj čimbenik često ne reagira na promjene životnog stila, stručnjaci preporučuju testiranje.
Nedostatak kvalitetnog sna
Kvalitetan san često se zanemaruje, iako ima važnu ulogu u regulaciji kolesterola. “Mnogi ne shvaćaju kako manjak sna može poremetiti hormone koji reguliraju metabolizam, što dovodi do nepovoljnih promjena u razinama kolesterola”, upozorava Lebowitz.
Dodaje da loš san povećava razinu hormona stresa, poput kortizola, i remeti regulaciju apetita, što dodatno utječe na masnoće u krvi.
Nutricionistica Michelle Routhenstein potvrđuje tu povezanost. “Nedovoljan ili nekvalitetan san može sniziti razinu HDL kolesterola i povećati trigliceride”, kaže.
Također ističe da povišen kortizol može povisiti LDL kolesterol, potaknuti nakupljanje masnoće na trbuhu i otežati uklanjanje kolesterola iz krvi.
Kronična upala
Kronična upala može neprimjetno narušiti zdravlje krvnih žila i utjecati na razinu kolesterola. “Može nastati zbog različitih stanja, poput autoimunih bolesti, bolesti desni ili kroničnih infekcija, i pritom promijeniti način na koji tijelo upravlja kolesterolom te povećati rizik od stvaranja plaka”, objašnjava Lebowitz.
S vremenom takva upala oštećuje stijenke arterija i mijenja način obrade masti u organizmu. Lebowitz dodaje da to može “uzrokovati lakšu oksidaciju LDL kolesterola i njegovo taloženje u plaku”, što je ključan korak u razvoju ateroskleroze.
Što možete učiniti
Stručnjaci ističu važnost pravovremene kontrole i prevencije. “Zatražite sveobuhvatnu procjenu koja nadilazi standardne pretrage, uključujući jednokratni test za lipoprotein(a) i apolipoprotein B, osobito ako u obitelji postoji povijest srčanih bolesti”, savjetuje Lebowitz.
Važno je i upravljati stresom. “U svakodnevicu uključite aktivnosti koje donose osjećaj mira i zadovoljstva kako biste lakše upravljali reakcijama na stres”, preporučuje Routhenstein.
Osnovne životne navike i dalje su ključne. “Prehrana, tjelesna aktivnost, održavanje zdrave tjelesne težine, izbjegavanje pušenja i kvalitetan san temelj su kontrole kolesterola”, ističe Sangani.
Preporučuje se prehrana bogata vlaknima, poput zobi, mahunarki, sjemenki i cjelovitih žitarica, kao i najmanje 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno.
Iako su prehrana i kretanje temelj zdravlja, nisu jedini čimbenici koji utječu na kolesterol. Genetika, kvaliteta sna i kronična upala mogu imati dugoročan učinak, zbog čega je važno pristupiti problemu cjelovito i na vrijeme reagirati.
