Bolesti srca već desetljećima su vodeći uzrok smrti među odraslima, no simptomi često ne počinju naglom i snažnom boli u prsima kakvu ljudi povezuju sa srčanim udarom. Upravo suptilni znakovi najčešće se zanemaruju – i to čak i kod osoba bez izraženih čimbenika rizika.
"Bolesti srca i dalje su vodeći uzrok smrti, no mnogi ljudi ne prepoznaju rane znakove upozorenja ili ih pogrešno tumače kao nešto bezazleno", upozorava kardiologinja dr. Tina Shah. Dodaje kako rano prepoznavanje simptoma dramatično poboljšava izglede za preživljavanje i smanjuje dugoročno oštećenje srca.
Koji je simptom najčešće zanemaren?
Prema mišljenju više kardiologa, najčešće se ignorira – kratkoća daha.
"Kratkoća daha, osobito tijekom aktivnosti koje su se prije činile laganima, poput hodanja, penjanja uz stepenice ili obavljanja kućanskih poslova, može biti znak upozorenja za probleme sa srcem", objašnjava dr. Aye Thandar Win.
Iako se zaduha često povezuje s plućima, stručnjaci naglašavaju da srce i pluća djeluju zajedno. Ako srce ne može učinkovito pumpati krv i opskrbiti tijelo kisikom, dolazi do osjećaja nedostatka zraka.
"Kratkoća daha znači da srce ili pluća ne mogu zadovoljiti potrebu tijela za kisikom. Srčani udar smanjuje dotok krvi u srčani mišić, zbog čega on ne može pravilno opskrbljivati ostatak tijela kisikom", pojašnjava kardiološki elektrofiziolog dr. Lu Chen.
Problem je što se zaduha često razvija postupno pa je ljudi pripisuju starenju, stresu, lošoj kondiciji ili debljanju. Mnogi i dalje vjeruju da je srčani udar uvijek dramatičan i iznenadan, kao u filmovima, pa su skloni ignorirati suptilne simptome.
Kada potražiti pomoć?
Stručnjaci savjetuju da svaku novu ili pogoršanu zaduhu treba shvatiti ozbiljno.
Ako primijetite da vam je disanje neuobičajeno otežano, preporučuje se prekinuti aktivnost i odmoriti se te kontaktirati liječnika. Ako je kratkoća daha iznenadna, jaka ili praćena bolom u prsima, vrtoglavicom, mučninom ili hladnim znojem, potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.
Važno je naglasiti da se srčane bolesti mogu pojaviti i kod osoba bez poznatih čimbenika rizika. Među najvažnijima su visoki krvni tlak, povišen kolesterol, dijabetes, pušenje, kronični stres, nedostatak tjelovježbe te obiteljska povijest srčanih bolesti.
Iako kratak dah ne mora nužno značiti srčani udar – može biti povezan i s astmom, fibrilacijom atrija ili plućnom embolijom – stručnjaci ističu da je sigurnije reagirati nego čekati.
Ostali znakovi koje ne treba ignorirati
Osim kratkoće daha, na srčani problem mogu upućivati i:
- bol, pritisak ili stezanje u prsima
- bol koja se širi u čeljust, vrat, leđa, rame ili ruku
- neuobičajen umor
- vrtoglavica ili nesvjestica
- mučnina i povraćanje
- hladan znoj
- lupanje srca
Stručnjaci podsjećaju da ne doživljavaju svi klasičnu bol u prsima, osobito žene, starije osobe i osobe s dijabetesom.
Zaključak je jasan: ako vam se disanje čini neuobičajeno teškim ili zabrinjavajućim, bolje je potražiti liječnički savjet nego zanemariti simptom koji može biti prvi znak ozbiljnog srčanog problema.
