U Splitu je danas izmjerena najviša temperatura zraka za drugu dekadu rujna. Naime, prema službenim podacima DHMZ-a, na postaji Split Marjan današnja najviša dnevna temperatura zraka iznosila je 33,2°C, što je najviše od 1948., od kada za Split vrijedi službeni kontinuirani niz mjerenja. Ipak, 11. rujna 1928. izmjereno je 34,6°C, no taj podatak ne ulazi u službenu statistiku.

Temperaturne razlike zadnja 24 sata (Pljusak.com)
Temperature zraka u 22 sata (Pljusak.com)

Na splitskom aerodromu u Kaštel Štafiliću današnji “maksimalac” bio je i znatno viši, čak 34,5°C. Identična temperatura službeno je izmjerena u Pločama, a u Šibeniku je bilo 34°C. Prema podacima mreže postaja Pljusak.com, koja ima neslužbeni karakter, 35°C je danas izmjereno u Poljicima kraj Marine, Kaštel Gomilici, Strožancu, Žrnovnici, Staševici i Lovornu. 36°C je izmjereno u Stonu.

Bura podno Velebita do 115 km/h

U nedjelju navečer uzduž obale je zapuhala bura. Najjače puše u Podvelebitskom kanalu. Primjerice, kod Senja najjači udari dosežu 115 km/h. U Dalmaciji nema olujnih, ali ima jakih i vrlo jakih udara.

Bura ima fenski učinak, što znači da sprečava uobičajeno noćno ohlađivanje tla. Tako je aktualna večer jedna od najtoplijih, ponegdje i najtoplija od početka službenih mjerenja u drugoj dekadi rujna. Na širem splitskom području u 22 sata temperature su od 28 do 29°C. U Makarskoj, Pločama i Župi dubrovačkoj je vrućih 30 Celzijevih stupnjeva, u Krvavici kraj Makarske 31°C, a u Živogošću čak 32°C.

Na Biokovu 13°C, u Makarskoj 30°C, razlika od čak 17 stupnjeva!

Kako nastaje fenska bura?

Za razumjeti mehanizam nastanka fenskog vjetra potrebno je objasniti osnovne zakone fizike na primjeru vertikalnog kretanja vjetra. Zrak koji se uzdiže hladi se za 1°C svakih 100 m. Zbog hlađenja zraka na određenoj nadmorskoj visini dolazi do kondenzacije vodene pare (nastanak oblaka i oborine).

Tim procesom oslobađa se latentna toplina, pa se daljnjim uzdizanjem zrak hladi po znatno sporijoj stopi od 0,6°C svakih 100 m. Obrnut je proces kada se zrak spušta. Zamislimo čest zraka koja se spušta niz padinu. Tlak zraka (pritisak) viši je u podnožju planine nego na njenom vrhu. Spuštajuća se čest zraka tako kreće iz područja nižeg u područje višeg tlaka, te se zbog toga sabija.

To rezultira povišenjem njene temperature i njenim isušivanjem. Ukratko, svaki vjetar koji se spušta niz planinu zagrijava se i isušuje.

Žigljen


Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime