Zbog sve složenijih financijskih prijevara, osobe starije životne dobi danas trebaju više informacija i podrške kako bi na vrijeme prepoznale rizike i zaštitile svoja primanja. Budući da su određene prijevare posebno usmjerene na starije osobe, preporučuje se poseban oprez kod bilo kakvih financijskih transakcija s nepoznatim osobama.
Internetske prijevare najčešće se pojavljuju u obliku lažnih poruka, elektroničke pošte ili telefonskih poziva. Telefonske prijevare posebno su raširena pojava. Prevaranti se ponekad predstavljaju kao djelatnici državnih institucija, dostavnih službi ili banaka te od građana traže osobne podatke, brojeve kartica ili lozinke.
Nada (72), umirovljenica iz Zagreba, primila je poziv od navodnog bankovnog službenika koji ju je upozorio na "sigurnosni problem" s računom. "Moram Vam ažurirati podatke, inače ćete izgubiti pristup računu", rekao je glas. Nada je podijelila broj kartice i PIN, a tek kasnije shvatila da je ostala bez 2.000 eura s bankovnog računa.
Slično se dogodilo i umirovljeniku Željku iz Splita s lažnom sms porukom od "dostavne službe".
"Vaša pošiljka čeka, kliknite za potvrdu", glasila je poruka. Poveznica ga je dovela na lažnu stranicu gdje je upisao osobne i financijske podatke, nakon čega su s njegova računa nestala sredstva, dok paket nikada nije dobio. Takozvane phishing poruke od banke ili dostavne službe, u kojima se traži hitna dostava osobnih podataka izgledaju vrlo uvjerljivo i ne izazivaju nikakvu sumnju, ali zapravo služe isključivo za krađu lozinki, brojeva kartica ili PIN-a.
U nekim slučajevima, prevaranti šalju poruke o navodnim nagradama ili posebnim ponudama koje izgledaju primamljivo, dok ponekad od umirovljenika traže presliku osobne iskaznice kako bi ostvarili pravo na umirovljenički popust na izlet.
Kako se zaštititi od ovih prijevara?
Kako bi se smanjio ovaj rizik, važno je pridržavati se nekoliko osnovnih pravila. Osobni podaci, PIN-ovi i lozinke se nikada ne smiju dijeliti putem telefona ili interneta, niti se upisivati putem poveznica dobivenih u poruci ili e-mailu. Svaki sumnjiv poziv ili poruku potrebno je dodatno provjeriti, izravnim kontaktom s institucijom na službenim brojevima ili kontaktirati policiju. Uz to, preporučuje se oprez prilikom otvaranja poveznica i poruka od nepoznatih pošiljatelja.
Kupnje na nepostojećim web trgovinama također su sve raširenija pojava. Dragica (75) iz Osijeka nije posumnjala na "nevjerojatni popust" od 70% na obuću u web trgovini koju je vidjela na Facebooku. Kliknula je, platila 65 eura, ali nikada joj nije stigla ni potvrda narudžbe, a niti paket. Svima se preporučuje da uvijek provjere počinje li adresa s "https://" i ima li simbol lokota, a vjerodostojnost stranice mogu provjeriti i na stranici https://iffy.cert.hr/. Korištenje servisa je jednostavno, a sve što korisnici trebaju napraviti kako bi provjerili internetske trgovine je na ovoj stranici upisati ili zalijepiti URL adresu trgovine koju žele provjeriti te pritisnuti gumb za provjeru.
Poseban oblik prijevare uključuje i dolazak prevaranata na kućni prag, pri čemu se prevaranti predstavljaju kao službene osobe, za primjerice, očitanje brojila. Njihov je cilj iskoristiti nepažnju i povjerenje umirovljenika te im uzeti novac ili druge vrijednosti.
Prevaranti na sve moguće načine pokušavaju dovesti starije osobe u emotivno ranjivu situaciju, a potom ih prevariti, materijalno i financijski. U takve prijevare spadaju i tzv. romantične prijevare usmjerene najčešće na umirovljenike samce.
Prevaranti ih kontaktiraju putem lažnih profila na društvenim mrežama koristeći izmišljena imena, fotografije i tuđe osobne podatke kako bi ih naveli da se otvore i uspostave odnos. Nedavno smo svjedočili slučaju umirovljenika kojeg je „udovica iz Italije“ osvajala mjesecima šaljući mu lažne fotografije i ljubavne poruke. Na kraju je zatražila 5000 eura za hitnu operaciju. Umirovljenik nije posumnjao u skrivene motive prevarantice i poslao joj svoju ušteđevinu.
Iako su prijevare sve sofisticiranije, navedene situacije mogu se izbjeći pravovremenom informiranošću, prepoznavanjem sumnjivih situacija te oprezom prilikom korištenja digitalnih tehnologija.
Tekst je nastao u suradnji s Hrvatskim mirovinskim osiguravajućim društvom (HRMOD) Infografika_2026
