Hrvatska je ušla u Europski tečajni mehanizam 2 te se još dodatno približila uvođenju eura, što znači da bi za otprilike tri godine hrvatski građani u svojim novčanicima mogli imati isključivo jedinstvenu europsku valutu. Što to znači za plaće, poduzetnike, ali i cijene?
"Na putu za euro morat ćemo voditi računa o stabilnosti cijena, stabilnosti tečaja, državnim financijama", najavio je premijer Andrej Plenković, piše Dnevnik.hr.
"Svih 19 mjera smo se obvezali ispuniti do kraja šestog mjeseca. Mi smo zadnju mjeru ispunili još u prvoj polovici mjeseca svibnja", rekao je ministar financija Zdravko Marić.
Uvođenje nove valute, ističu ekonomisti, ima više prednosti nego potencijalnih mana. Ukida se valutni rizik, a većina kredita i štednje hrvatskih građana već je u eurima. Moguć je i pad kamata, a nestat će i trošak mijenjanja iz valute u valutu. S druge strane, Hrvatska gubi monetarni suverenitet, a očekuje se i minimalni rast cijena. U susjednoj Sloveniji cijene su skočile za 0,2 posto.
"To morate očekivati, malo poskupljenje, ali dobro da je euro. Kad imate i dugove, dobro da su u eurima. Jedva čekamo da ga i vi imate, i onda - euro je euro", kaže Milena iz Slovenije.
Plaće građana konvertirat će se po središnjem paritetu koji će iznositi 7,53450. Dakle, ako vam plaća iznosi 7534 kune i 50 lipa, pretvorit će se u točno 1000 eura.
"Ljudi neće apsolutno ništa izgubiti na svojim plaćama. Taj paritet je taj s kojim usvajamo euro, odnosno po njemu će se vršiti konverzija svih kunskih vrijednosti", objašnjava Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu, piše Dnevnik.hr.
Pet mjeseci prije i pola godine poslije usvajanja eura u Hrvatskoj će morati biti iskazane dualne cijene. U kunama i eurima, kako ne bi bilo neočekivanih skokova. Uvođenje se očekuje kroz tri godine, iako je primjerice Litva čekala čak 10 i pol godina.
