Okolišno prihvatljiva metoda koja se već godinama koristi je tzv. metoda konfuzije ili zbunjivanja koja se temelji na primjeni feromona.
Smatra se da gubici uslijed oštećenja mogu biti do 50 ili 60 posto, dok neki autori navode kako u određenim godinama štete mogu biti i znatno veće. Monofagna je vrsta koja tijekom vegetacije razvija tri generacije od kojih je svaka povezana s razvojem specifičnih biljnih dijelova. Tako razlikujemo generaciju koja napada cvijet (antofagna), plod (karpofagna) i list (filofagna). Moljac prezimljava u obliku gusjenice, kukuljice ili kao odrasli kukac. Ženke koje se obično pojavljuju krajem travnja i tijekom svibnja odlažu jaja na cvjetne pupove.
Zbunjivanje moljca
Nakon izlaska iz jaja gusjenice prve generacije se ubušuju u pupove, ali izgrizaju i već otvorene cvjetove. Hraneći se gusjenice prelaze sa cvijeta na cvijet zapredajući cvjetnu resu koja se potom osuši. Stupanj oštećenja od ove generacije ovisi između ostalog i o intenzitetu cvatnje. Nakon kukuljenja leptiri druge generacije odlažu jaja u blizini peteljke formiranih plodića iz kojih nakon nekoliko dana izlaze gusjenice koje ulaze u plod krećući se prema središtu, odnosno koštici koju iznutra izgrizaju. Posljedica napada je otpadanje plodova.Okolišno prihvatljiva metoda koja se već godinama koristi je tzv. metoda konfuzije ili zbunjivanja koja se temelji na primjeni feromona. Naime svrha ove metode je zbuniti, odnosno dezorijenitrati mužjake te im onemogućiti kontakt sa ženkom što za posljedicu ima izostanak kopulacije. Dosadašnja upotreba zasnivala se uglavnom na “pasivnim dispenzerima” koji se u većem broju postavljaju u krošnju masline i postupno otpuštaju mirise (feromone). Za razliku od pasivnih postoje i uređaji koji su programirani na način da otpuštaju mirise u spreju (aerosoli) u točno određeno vrijeme.
Rezultati novijih istraživanja pokazuju značajno smanjenje napada antofagne i karpofagne generacije uslijed korištenja metode zbunjivanja upotrebom feromona u obliku aerosola. Ovakav način smanjuje troškove jer je za razliku od pasivnih dispenzora potrebno od 2 do 5 uređaja/ha što dovodi do optimizacije njihovog korištenja. Biološka metoda koja uključuje prirodne neprijatelje, u prvom redu predatore i parazitoide okolišno je prihvatljiva i može značajno smanjiti štete nastale napadom moljca.
Prirodni neprijatelji
Važni prirodni neprijatelji moljca su predatorske stjenice i mrežokrilke. Predatorske stjenice se hrane jajima i ličinkama moljca i imaju veći potencijal u smanjivanju populacije antofagne generacije. Za razliku od stjenica mrežokrilke se hrane jajima maslinovog moljca i osim suzbijanja antofagne značajan utjecaj imaju i kod suzbijanja karpofagne generacije moljca. Za preživljavanje odraslih oblika izuzetno je bitna dostupnost različitih vrsta peludi. Stoga prisutnost cvjetajućih vrsta u masliniku (korovne biljke) kao i njegovoj neposrednoj blizini (korovne biljke, grmovi, živice) može značajno privući ove predatore. S druge strane površine koje se stalno obrađuju nisu ni u kom slučaju povoljne za privlačenje prirodnih neprijatelja. Od bioloških insekticida najčešće se koriste oni na bazi bakterije Bacillus thuringiensis soj kurstaki. Bitno je naglasiti kako su bakterije jako osjetljive na ultraljubičasto zračenje, stoga je sredstvo bolje primijeniti u večernjim satima. Tretiranje je potrebno obaviti u optimalnom periodu što doslovno znači pogoditi stadij u kojem je gusjenica najosjetljivija, a to je obično period od 1 do 3 stadija. Već u 3 stadiju gusjenice postaju otpornije na djelovanje pripravka pa je stoga uputno povećati koncentraciju. Osim toga djelovanje je usporeno pa sredstvo treba primijeniti dovoljno rano da izbjegnemo štete. Sredstvo pokazuje bolje djelovanje kod više vlažnosti zraka i treba ga primijeniti u vrijeme cvatnje, kada je otvoreno otprilike 5 do 25% cvjetova. Klimatski čimbenci, u prvom redu visoke temperature tijekom ljeta također značajno smanjuju populaciju moljaca. Od kemijskih sredstava na hrvatskom tržištu je prisutno nekoliko različitih preparati na bazi deltametrina.
Dr.sc. Kristijan Franin
Članak je objavljen u novom broju Maslinara koji možete naručiti na sljedećem linku.
