Sveučilište u Zadru i ove godine organizira besplatne pripreme za maturu iz hrvatskog jezika i matematike. Iz hrvatskog jezika planirano je 35 sati intenzivne pripreme, dok je za matematiku planirano po 40 sati priprema za A i B razinu. Predavači su sveučilišni nastavnici s bogatim iskustvom.
Jedno od najintrigantnijih pitanja svake je godine pisanje eseja, a zašto je to često problem te u čemu su specifičnosti ispita državne mature iz hrvatskog jezika razgovarali smo s Matom Bratovićem, predavačem iz Centra za strane jezike Sveučilišta u Zadru, koji će s maturantima raditi.
- Jedan od temeljnih problema s kojima se danas susreću učenici jest smanjena sposobnost dubinskog čitanja i razumijevanja teksta. Učenici sve češće čitaju fragmentarno, oslanjajući se na izdvojene informacije, ključne riječi ili sažetke, bez stvarnog razumijevanja cjeline teksta. Takav način čitanja dovodi do poteškoća u prepoznavanju glavne misli, uočavanju odnosa među dijelovima teksta te razumijevanju implicitnih značenja i autorove namjere. Na državnoj maturi to se najčešće očituje kroz pogrešno shvaćanje pitanja, netočno tumačenje zadanog teksta te promašenu temu u eseju, što u konačnici značajno utječe na ukupni rezultat ispita, kaže Bratović.
Čitanje nije samo tehnička vještina dekodiranja teksta, već složen kognitivni proces koji izravno doprinosi razvoju kritičkog razmišljanja. Kroz čitanje učenici uče analizirati sadržaj, uspoređivati različite stavove, procjenjivati vjerodostojnost informacija i donositi zaključke. U suvremenom društvu, u kojem su mladi izloženi velikoj količini informacija putem digitalnih medija, razvijena čitalačka pismenost postaje ključna zaštita od površnog prihvaćanja informacija, dezinformacija i manipulacije. Upravo zato kritičko čitanje predstavlja jednu od temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje.
'Učenici često poznaju sadržaj, ali nisu sigurni kako ga primijeniti'
Argumentacija u eseju usko je povezana s čitanjem s razumijevanjem. Učenici koji ne razumiju tekst teško mogu izgraditi smislen argument jer im nedostaje jasno razumijevanje problema o kojem pišu. Sustavno čitanje omogućuje učenicima da prepoznaju argumentacijsku strukturu teksta, uoče uzročno-posljedične veze te nauče kako potkrijepiti vlastite tvrdnje primjerima i objašnjenjima. Na taj način čitanje izravno doprinosi formiranju mišljenja mladih generacija, jer ih uči promišljanju, zauzimanju stava i njegovu jasnom izražavanju.
- Iz iskustva rada s učenicima u pripremama za državnu maturu vidljivo je da su najveće poteškoće upravo u razumijevanju zadatka i očekivanja ispita. Učenici često poznaju sadržaj, ali nisu sigurni kako ga primijeniti. Problemi se javljaju u strukturiranju eseja, povezivanju književnog djela s postavljenim pitanjem te u argumentiranom obrazlaganju vlastitog stava. Također, čest je nedostatak samopouzdanja u pisanju, koji proizlazi iz nedovoljne prakse čitanja i pisanja tijekom školovanja, kaže Bratović.
Pripreme koje provodi Sveučilište u Zadru temelje se na važećem katalogu NCVVO-a te obuhvaćaju sve ispitne cjeline državne mature – od književnosti i čitanja s razumijevanjem do jezika i ostalih područja.
Iako se kod mnogih maturanata u početku javlja svojevrsni „šok“ pri susretu s opsegom četverogodišnjeg gradiva, kroz sustavan rad tijekom priprema učenici dobivaju jasan i strukturiran presjek onoga što je doista važno za ispit. Učenike se uči kako pristupiti pitanju, kako pravilno čitati ispitni zadatak te kako korak po korak doći do točnog i smislenog odgovora.
- Naglasak je na pripremama na čitanju s razumijevanjem, analizi različitih vrsta tekstova, razumijevanju ispitnih pitanja te uvježbavanju jasne i logične argumentacije. Cilj priprema nije samo pripremiti učenike za uspješno polaganje državne mature, već im pružiti alate koji će im koristiti u daljnjem obrazovanju i akademskom radu. Smatram da je sustavno ulaganje u čitalačku pismenost jedan od ključnih preduvjeta za podizanje kvalitete obrazovanja i uspješnosti učenika na državnoj maturi, zaključuje Bratović.
