Ovogodišnja špica sezone definitivno nije špica u kojoj se kao u postpandemijskim godinama tražila soba više. Dapače, slikovito rečeno, rahla je, što se vidjelo već i u lipnju. U javnosti se puno govorilo da su prazne kuće za odmor s bazenom i apartmani, s time da se po Facebook grupama iznajmljivača ne jednom moglo vidjeti da je početak srpnja bio prilično loš.
S ulaskom u kolovoz stižu i prve službene brojke, međutim, svima u turizmu je jasno da one ustvari nenormalne navale turista iz postpandemijskog razdoblja više nema. Poklopilo se tu puno toga, od Europskog nogometnog prvnstva, koje je dobar dio Nijemaca zadržao u svojoj zemlji, do ekonomske krize koja i dalje tinja i prazni novčanike.
Uz to, onaj val putovanja, kad su ljudi u koronakrizi uštedjeli pa su putovali kao nikad prije, ispuhao se i to se osjetilo već lani. Ova godina donijela je daljnju "normalizaciju", i to se vidi i sada u samoj špici u kojoj nisu vidljive "rupe" u popunjenosti samo privatnog smještaja, već i ostalim segmentima. A i ugostitelji upozoravaju na pad prometa od 20 do 50 posto, javlja Novi list.
Povratak konkurencije
Ni hoteli trenutno nisu dupkom puni. Za kraj srpnja neki hotelijeri imali su akcije do 20-ak posto. Provjerili smo kod nekoliko najvećih turističkih kuća što se moglo bukirati za ovaj tjedan pa smo uzeli razdoblje od 27. srpnja do 3. kolovoza, za četveročlanu obitelj.
Za ovo vršno razdoblje bio je sasvim dobar izbor u hotelima, a nešto slobodnih kapaciteta se našlo i u kamp kućicama. Našlo se tu last-minute ponuda pa se tako u jednom istarskom četverozvjezdanom kampu moglo naći mobil home po cijeni od 370 eura po danu, umjesto dotadašnjih 498 eura.
U Rapcu se moglo naći sobu u hotelu s četiri zvjezdice po noćenju za 426 eura, dok je puna cijena bila 532 eura. U Dubrovniku je soba u hotelu s pet zvjezdica umjesto 936 bila 609 eura…
Tko je jučer htio bukirati noćenje, također je u hotelima našao mjesta. Na Rabu u hotelu s 4 zvjezdice noćenje je umjesto 651 euro bilo 492 eura, u Dubrovniku umjesto 848 eua, 615 eura…
Proteklih godina mjesto je u špici bilo praktički nemoguće naći i u kids hotelima koji su u pravilu prilično skupi, no i u ovim objektima, primjerice u Šibeniku ili na Lošinju, jučer se moglo bukirati smještaj.
Inače, zanimljivo je da su nedavno u jednoj dubrovačkoj agenciji u špici tražili smještaj za grupu od 20 ljudi i našli su ga bez problema.
Turistički djelatnici reći će da nema nikakve drame, ali i da je ove godine puno teže dovesti gosta. Za zanemariti nije ni povratak konkurencije.
Primjerice, jedna velesila kao što je Turska, iako će mnogi reći da nam to nije direktna konkurencija, ima velikih problema s inflacijom i slabljenjem nacionalne valute, moraju nadomjestiti rupu u prometu nastalu bankrotom njemačkog touroperatora FTI-a, »kihnula« je i Rusija koja im je emitivno tržište broj jedan, a ove godine prvi put su na prvo mjesto po turističkom prometu u Turskoj došli Nijemci…
Dakle, za Hrvatsku tržište broj jedan. Tržišne okolnosti se jako mijenjaju i potencijalni gosti svemu tome se prilagođavaju.
Pažljivo s cijenama
Kako vide aktualnu situaciju, pitali smo neke turističke djelatnike. Katica Hauptfeld, vlasnica opatijskog touroperatora Katarina line, ukazala je da je glavna sezona doista "rupičasta".
– Teško je reći, ali mjesta u smještajnim objektima ima, tako da ima i popusta. Da nema tolikih gužvi lako se vidi i po tome što ćete u jakim destinacijama naći i mjesta za parkiranje. Što se nas tiče, naši brodovi, makar smo s cijenama išli pažljivo, nisu u srpnju i kolovozu skroz puni.
Predsezona je bila jako dobra, a takva će biti i posezona. U razdobljima kada su cijene niže, imamo više mogućnosti privući goste. Kriza je svugdje i ljudi više ne mogu plaćati visoke cijene. Znamo da je najskuplja soba, prazna soba.
S cijenama treba biti jako pažljiv, no činjenica je i da ćemo biti skuplji ako gotovo sve uvozimo i jasno da su nam onda osnovni troškovi visoki. Znamo da su davanja za djelatnike visoka… Sve u svemu, tko je išao s pametnom politikom cijena je dobro popunjen, ali rekla bih da dosta njih nije, kaže Hauptfeld.
Do kraja sezone i turističke godine još je puno ostalo pa tek treba vidjeti je li Hrvatska dostigla svoj plafon što se tiče cijena u turizmu te je li ovo godina "reseta". U konačnici, ukoliko kad se podvuče crta, financijski rezultati budu dobri, a gužve su manje, to je ono što se i želi postići, piše Novi list.
A da su cijene išle gore pokazuju i podaci Europske središnje banke (ECB), prema kojima je Hrvatska u lipnju imala najveću stopu inflacije u segmentu restorani i hoteli među EU zemljama, i to 10,1 posto, na drugom je mjestu Litva s 8,9 posto, dok je primjerice u Grčkoj bila 6,7 posto, Italiji 4,3 posto, Španjolskoj 5,1 posto, Portugalu 3,1 posto, na Cipru 5,3 posto, u Francuskoj 2,8 posto.
U srpnju prošle godine Hrvatska je po podacima ECB-a također bila rekorder. Stopa inflacije u segmentu restorani i hoteli je iznosila 17,2 posto, dok je primjerice u Portugalu bila 16,6 posto, Španjolskoj 5,7 posto, u Italiji 7,9 posto, Grčkoj 5,9 posto, u Francuskoj 4,8 posto.
I u kolovozu 2023. je u ovom segmentu Hrvatska bila rekorder stope inflacije u segmentu restorana i hotela s 16,7-postotnim rastom cijena. Grčka je u istom mjesecu imala stopu od 6 posto, Španjolska 5,4 posto, Italija 6,8 posto, Portugal 14,4 posto, Francuska 4,7 posto…
