Hoćemo li uskoro ugledati naftne platforme i čađave bušotine na Dinari, Velebitu, Biokovu, Mosoru i ostalim hrvatskim planinama u lancu nazvanom Dinaridi, jednom od najljepših i najočuvanijih dijelova Europe? Hoće li naftne kompanije u svojim agresivnim postupcima bušenja krških stijena zagaditi podzemne vodotokove i pitku vodu za milijune žednih usta?
Naime, kako su objavili u Agenciji za ugljikovodike 'danas je u 12.00 sati službeno zatvoreno treće nadmetanje za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu', a 'za koje je u Agenciju za ugljikovodike pristigla jedna ponuda', a 'neslužbeno se doznaje da je riječ o tvrtki INA', piše Tris.
- Treće nadmetanje za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu otvoreno je 30. siječnja 2019. godine, a zainteresirani ponuđači mogli su se prijaviti za četiri istražna prostora koji se protežu na preko 12.000 km četvornih. Slijedi postupak pregleda i evaluacije pristigle ponude te radnih programa unutar ponude od strane Povjerenstva za provođenje nadmetanja za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na području Dinarida, a koje će prema nadležnom ministarstvu uputiti prijedlog Odluke za dodjelu dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika ukoliko su zadovoljeni svi propisani kriteriji. Očekuje se da će cijeli proces biti dovršen do početka iduće godine – kažu u toj Agenciji kojoj je zadatak ponuditi na pladnju što veću površinu naše domovine Hrvatske na trideset i više godina.
Vlada je krajem siječnja ove godine donijela odluku o pokretanju postupka nadmetanja za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na području Dinarida, i to za četiri istražna prostora, ukupne površine 12.134 četvorna kilometra na području Karlovačke, Ličko-senjske, Primorsko-goranske, Zadarske, Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije. Tzv. istražno razdoblje traje pet godina, a u to vrijeme naftne korporacije na tom golemom prostoru mogu bušiti Hrvatsku gdje im se prohtije.
Po podacima iz nadmetanja, dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika dodijelit će se odabranom ponuditelju na razdoblje od najviše trideset godina, koje se sastoji od istražnog razdoblja i razdoblja eksploatacije, a počet će teći danom stupanja ugovora na snagu.
Vjerojatno će malo tko reagirati na ovu vijest, a Hrvatska će, ako se uskoro ostvare planovi koje domaće vlasti već dugo kuju s naftnim moćnicima, postati svojevrsna europska Nigerija, odnosno još jedna mračna kolonija naftnih korporacija.
[interaction id="5c5231b8804b797dc6c7fffb"]
Nažalost, zbog pasivnosti i prevladvajućeg hrvatskog stajališta ‘šta me briga, ne tiče me se’ ispaštat će naša djeca i unuci.
I zasigurno neće imati oprosta za kukavičluk i nehaj svojih predaka, odnosno aktualnih žitelja Hrvatske.
VEZANI SADRŽAJ:
Ova vijest je koliziji s nedavnom najavom proglašenja Parka prirode Dinara. Podsjetimo, ovog ljeta već je održano nekoliko sastanaka na kojima se razgovaralo o proglašenju Parka prirode Dinara, a sastanke je organiziralo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.
Zamjenik ministra: Zahvati mogući, ali pod vrlo strogim uvjetima?
Dalmacija Danas je pomoćniku ministra zaštite okoliša i energetike, Igoru Kreitmeyeru, postavila pitanje spojivosti ova dva projekta. Evo što nam je rekao:
- U parku prirode dozvoljeno je gospodarsko korištenje prirodnih dobara. U određenoj se mjeri mogu koristiti prirodna dobra pa se tako, primjerice, gospodari šumama, lovištem itd. Dakle, u nacionalnom parku to nije dozvoljeno. To je bitna razlika. Ovdje se to uvijek ostvaruje uz primjenu strožih mjera. Prvo se kreće od prostornog plana posebnih obilježja koji je ključan dokument. On se donosi na državnoj razini i tada se neke stvari već vide kroz planiranje, pa ne mogu ni ući u njega neki zahvati koji nisu prihvatljivi za prirodu jer ministarstvo tada to neće dopustiti ili će dopustiti pod vrlo strogim uvjetima.
Samo istraživanje prirodi ne smeta. Gdje će se bušotina eventualno nalaziti, postoji stotine tehničkih rješenja kako doći do tog sloja. Teško je očekivati i da se tamo pronađe neko ležište nafte, da će se bušotina raditi na vrhu Dinare. To je nerealno očekivati. Park se i proglašava zbog očuvanja prirode, a svojim će postojanjem ljudima omogućiti da u onom održivom, autohtonom smislu mogu obavljati svoje djelatnosti. Neki veći zahvati u smislu većeg građenja, kamenoloma i sl. neće biti mogući - kazao nam je zamjenik ministra.
Dok se u svijetu čvrsto korača prema potpunom prelasku na obnovljive izvore energije, Hrvatska je i po energetskoj politici očito odlučila čvrsto se okrenuti voljenom 20. stoljeću. Koliko košta "šaka" dolara?
