Dok Vlada raspravlja o mjerama, svjedoci smo da su se počele zatvarati male benzinske postaje. Prva je bila u Udbini. To je nešto što će se i ovaj i idući tjedan sigurno nastaviti, kazao je Paško Burnać, profesor s Ekonomskog fakulteta u Splitu u HTV-ovoj emisiji "Studio 4" uoči vladine sjednice na kojoj je najavljeno donošenje paketa mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena.
- Pitanje cijene goriva je prvorazredno fiskalno pitanje. Prihod državnog proračuna od PDV-a i trošarina na gorivo, na godišnjoj razini iznosi negdje između 2,5 i 3 milijarde eura. Prema tome, smisao sastanka i svakog sljedećeg na kojem će Vlada odlučivati o tome što poduzeti po cijeni goriva, je zapravo koliko je Vlada spremna odreći se tog dijela, kako trošarina, tako i PDV-a, kazao je Burnać.
Iz cijene goriva Vlada ubire pet puta više nego distributeri, kazao je Burnać i pojasnio da 53% ukupne cijene goriva čine PDV i trošarine.
- Prema tome, udio državnih poreza i trošarina u cijeni goriva veći je nego svih ostalih sudionika u tom proizvodno distribucijskom lancu zajedno. Naravno da je to veliko fiskalno pitanje jer nama državni proračun ovisi o PDV-u. Ako PDV, prije svega, ovisi o cijenama goriva, odnosno ako bismo trebali izabrati samo jedan proizvod koji je najvažniji - kako za stopu inflacije, tako i za državne prihode, onda je to bez imalo sumnje - gorivo. Prema tome, u drugom koraku, dolazimo do zaključka da zapravo državni proračun ovisi na neki način od PDV-a i trošarina koje se ubiru na gorivo, dodao je Burnać.
Hrvatska, kaže, nije niti malo specifična, posvuda u Europi je zapravo gorivo najvažniji fiskalni proizvod.
- Ključno je pitanje koliko se Vlada želi odreći svog udjela, odnosno smanjiti svoj "ugriz", jer to je definitivno ultimativna mjera, odnosno mjera koja može najviše pomoći kako malim benzinskim postajama, koje kao što vidimo od jutra se zatvaraju, tako i potrošačima na kraju krajeva, istaknuo je među ostalim Paško Burnać.
