U Otoku je jučer održan sastanak na kojem se razgovaralo o proglašenju Parka prirode Dinara, koji je organiziralo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.

Sastanku su nazočili ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, pomoćnik ministra Igor Krajtmajer, župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban i njegov zamjenik Luka Brčić, župan Šibensko – kninske županije Goran Pauk, predstavnici gradova Knin, Sinj, Trilj i Vrlika te općina Kijevo, Civljane, Hrvace i Otok, tvrtki Vodovod i odvodnja Cetinske krajine, Čistoća Cetinske krajine, sinjskog Pogona HEP-a, HGSS-a te djelatnici županijskih stručnih službi.

Nositelj projekta je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, a prema planu, Park prirode Dinara bi se protezao od sjevernoga Knina, od Crvene zemlje do Trilja, preko teritorija navedenih općina i gradova, na području Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije. Proglašenjem parka prirode ovo bi područje dobilo priliku za razvoj u skladu s očuvanjem prirodnih i kulturnih vrijednosti, odnosno imalo bi pozitivne posljedice za stanovništvo, ali i za lokalno gospodarstvo u cijelosti, javlja Ferata.

Po završetku sastanka ministar Tomislav Ćorić izrazio je zadovoljstvo što su sve jedinice lokalne samouprave dale suglasnost da se dijelovi njihovih područja nađu pod budućim parkom prirode.

– Ono što sada slijedi iz pozicije Ministarstva zaštite okoliša i energetike je dorada stručnih podloga za novi park prirode, a nakon toga i izrada geodetskih elaborata. Potom će uslijediti javni uvid i javna rasprava o izradi budućeg parka. Drago mi je da su i oba župana i sve jedinice lokalne samouprave izrazili svoju suglasnost i potporu Parku prirode Dinara – kazao je ministar Tomislav Ćorić.

Ministar Ćorić kazao je kako bi se, ukoliko sve bude teklo predviđenim hodogramom, prijedlog zakona o proglašenju Parka prirode Dinara već idućeg ljeta trebao naći u Hrvatskom saboru.

– Mi iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike dosta malo pričamo, ali malo više radimo. Tako i to obećanje koje sam ovdje rekao, ako ne naiđemo na nekakve probleme, je ostvarivo i vjerujem da do početka ljeta 2020. godine taj prijedlog može biti u Hrvatskom saboru. Hoće li biti raspravljen, to je druga stvar, međutim na nama je da ga izradimo – zaključio je ministar Ćorić.

Detalje o planu proglašenja Dinare parkom prirode za Dalmacija Danas je otkrio pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića, Igor Krajtmajer.

– Ova inicijativa postoji već više od 10 godina. Napravljeni su određeni koraci, prvenstveno stručna podloga za proglašenje Parka prirode Dinara, no osim stručnih podloga nije se dalje išlo u realizaciju. U ministarstvu smo odlučili provjeriti situaciju na terenu jer je samo proglašenje ove vrste vrlo kompleksno, osobito obzirom na određena ograničenja koja ovo proglašenje donosi. Uhvatili smo se posla, usko surađujemo sa stručnjacima. Ovaj projekt želimo dovesti do kraja do kraja mandata ove Vlade, sve kako bi dobili 20. park prirode u Hrvatskoj.

Upitali smo što o prijedlogu kažu čelnici jedinica lokalne samouprave na čijem području bi trebalo doći do proglašenja.

– Jučer smo imali drugi u nizu sastanaka. Odjek je vrlo pozitivan i u Šibensko-kninskoj i u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Naišli smo na pozitivan odjek. Postoje i određena pitanja koja su uglavnom rezultat još nedovoljne informiranosti, a na sastancima upravo diskutiramo o mogućim problemima. Većina prihvaća i razumije da je Park prirode Dinara jedan od velikih razvojnih potencijala, prvenstveno u smislu trajne zaštite prostora, ali i zbog održivog razvoja prostora koji nema alternativu. Prirodne posebnosti i ljepote naše zemlje su naša najveća vrijednost i održivi razvoj je jedini ispravan put. To je put ovog kraja koji graniči s Dinarom. Sljedećih godinu dana pokušat ćemo napraviti sve da dođe do proglašenja Dinare parkom prirode.

Zanimalo nas je o kojoj površini mogućeg budućeg parka prirode se radi.

– Trenutno nije zgodno govoriti o površini. Same granice nisu ključne. Nažalost, obično se kreće baš oko toga. Najvažnije je da se sve mora temeljiti na stručnoj podlozi jer je ona ta koja diktira posebnosti. Radi se o velikom obuhvatu pa možemo reći da bi se budući park prirode protezao od Knina do Trilja. Cijeli taj masiv je ogroman. Granice ćemo sigurno izložiti javnosti na javnom uvidu, a onda ćemo vidjeti kakvi će prigovori doći. Svakako bi to bio jedan od većih parkova prirode u Hrvatskoj.

Zamjenika ministra podsjetili smo da Hrvatska i BiH upravo na Kamešnici i Dinari dijelom imaju nerazjašnjenu državnu granicu, a shodno tome, upitali smo hoće li to biti problem kod definiranja buduće granice samog parka prirode.

– To je sigurno problem u administrativnom smislu jer kada dolazite do nekog akta, sve mora biti precizno definirano. U tom slučaju nam kolege iz Državne geodetske uprave, odnosno lokalnih katastara. Granica se u konačnici mora precizno definirati. Što se tiče parka prirode, sam park ne pita za granicu. To znači da se sa strane struke ne ulazi čvrsto u problematiku granice jer biljni i životinjski svijet ne poznaje administrativne granice. Ne bih želio da to uopće bude predmet razgovora jer nas takve stvari ne smiju spriječiti u zamisli da zaštitimo masiv Dinare.

Zamjenik ministra nam je pojasnio zašto se ide na proglašenje upravo parka prirode, a ne regionalnog parka.

– U osnovnim crtama, razlika je između ta dva stupnja zaštićenosti u upravljanju. Ako je park prirode, radi se o nacionalnom značaju. Regionalni park ima regionalni značaj, no stupanj zaštite je gotovo identičan. Ako idemo na područje proglašenja od Knina do Trilja onda nema sumnje da se radi o području od nacionalnog značaja jer obuhvaća ogroman teritorij, puno biljnih vrsta i staništa. Kada bi to bilo puno kraće, primjerice, samo planina Dinara, onda to ne bi bio nacionalni, nego regionalni značaj.

S obzirom na to da je u siječnju ove godine ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić najavio da će se sljedećih nekoliko godina obavljati istraživanja ugljikovodika na području Dinarida, uključujući Dinaru i Kamešnicu, zanimalo nas je bi li eventualno proglašenje statusa parka prirode zaustavilo mogućnost takvih ispitivanja.

– Odgovor se ne može svesti na razinu da se nešto može ili ne može. U parku prirode dozvoljeno je gospodarsko korištenje prirodnih dobara. U određenoj se mjeri mogu koristiti prirodna dobra pa se tako, primjerice, gospodari šumama, lovištem itd. Dakle, u nacionalnom parku to nije dozvoljeno. To je bitna razlika. Ovdje se to uvijek ostvaruje uz primjenu strožih mjera. Prvo se kreće od prostornog plana posebnih obilježja koji je ključan dokument. On se donosi na državnoj razini i tada se neke stvari već vide kroz planiranje, pa ne mogu ni ući u njega neki zahvati koji nisu prihvatljivi za prirodu jer ministarstvo tada to neće dopustiti ili će dopustiti pod vrlo strogim uvjetima.

Samo istraživanje prirodi ne smeta. Gdje će se bušotina eventualno nalaziti, postoji stotine tehničkih rješenja kako doći do tog sloja. Teško je očekivati i da se tamo pronađe neko ležište nafte, da će se bušotina raditi na vrhu Dinare. To je nerealno očekivati. Park se i proglašava zbog očuvanja prirode, a svojim će postojanjem ljudima omogućiti da u onom održivom, autohtonom smislu mogu obavljati svoje djelatnosti. Neki veći zahvati u smislu većeg građenja, kamenoloma i sl. neće biti mogući.

Župan: Apsolutno podržavam projekt

Na jučerašnjem sastanku sudjelovao je i splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban.

– Prije mjesec dana već je bio inicijalni sastanak u Kninu, a jučer se dogodio nastavak. Projekt apsolutno podržavam jer ako jedan takav kompleks proglasimo parkom prirode, onda se radi o velikoj brani za devastaciju tog prostora. Posebno mi je drago da se ljudi koji žive na teritoriju parka prirode i dalje mogu baviti djelatnostima poput stočarstva, proizvodnje prehrambenih proizvoda. Postoji zabrana gradnje i razvijanja bilo kakve energetske industrije osim reverzibilnih centrala. Jedinicama lokalne samouprave i poduzetnicima bit će lakše doći do EU fondova nakon proglašenja parka prirode, ali zaista je bitna potpuna orijentacija na ekološku proizvodnju hrane ili stočarstva – kazao je župan, dodavši da će država morati voditi računa o tome da parkom u stvarnosti upravlja domicilno stanovništvo.

S obzirom da je na Dinari i Kamešnici česta pojava da požari stižu iz susjedne BiH, zanimalo nas je je bilo razgovora sa susjednom državom na ovu temu.

– Jučer smo dijelom razgovarali upravo o tome. Čini se da će granica budućeg parka prirode biti na administrativnoj granici dviju država. Već je uspostavljen kontakt s vlastima u BiH i Općinom Grahovo. Razgovarat će se o tome da se granica parka prirode barem jednim dijelom odmakne od HR-BIH granice, te da i BiH rubni pojas proglasi parkom prirode – kazao nam je župan.

Bit će zanimljivo pratiti razvoj situacije oko procedure proglašenja ovog prirodnog bisera parkom prirode. Kako je pomoćnik ministra naglasio, cilj ministarstva je da do proglašenja dođe za vrijeme mandata aktualne vlade. Kako je najvjerojatnije da će parlamentarni izbori biti koncem 2020., postavlja se pitanje je li moguće tako kompleksan projekt poput proglašenja ovako velikog područja parkom prirode obaviti u sljedećih godinu dana. Vrijeme će pokazati.



Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime