•  
  •  

Ministar Tomislav Ćorić najavio je prije nekoliko dana da će se raspisati natječaj za istraživanje ugljikovodika na području Dinarida na četiri bloka površine 12.000 km četvornih.

U Dinaridima su pronađene rezerve nafte, ali nisu bile komercijalne, a Ćorić drži “da smo dužni istražiti što se pod nama nalazi” pa će se lokacije za istraživanja odmaknuti od svih zaštićenih područja prirode.

Na te natječaje namjerava se javiti INA, kazao je predsjednik Uprave te tvrtke Sandor Fasimon, koji je naglasio da vrijeme ugljikovodika nije završilo, ali da INA osim ulaganja u obnovu rafinerije Rijeka razmatra i projekte u sunčanim elektranama i biorafineriju.

Energetska strategija predviđa da će država već za pet godina imati komercijalno dostupne nove ugljikovodike, jer proizvodnja domaćeg plina rapidno pada, no Fasimon je to demantirao rekavši da se s našim zakonodavnim okvirom može prije reći da to može biti tek 2030.

– Provodimo istraživanja koja nisu invazivna i nema štete za turizam. To sve trajat će 5 do 7 godina, pa tek onda kada otkrijemo koliko nafte uopće ima na području Velebita, Dinare, Mosora i Biokova, možemo govoriti o eksploataciji – kazao je ministar Ćorić za nedavnog posjeta Šibeniku gdje je najavio skoro pokretanje postupka javnog nadmetanja za izdavanje dozvola za istraživanje ugljikovodika na području Dinarida. Dodao je da ova istraživanja nisu invazivna i da će cijeli proces pratiti jasna komunikacija s lokalnim zajednicama.

Ministar je naglasio da je svjestan da postoje sredine koje zbog razvoja ruralnog turizma neće biti zainteresirane za najavljena istraživanja, ali i da postoje one koje će itekako pokazati interes.

“Naime, upravo lokalna samouprava ima najveću izravnu korist od istraživanja ugljikovodika. Na primjeru jedinica lokalne samouprave u istočnoj Slavoniji, na čijem prostoru se odvija istraživanje za koje su dozvole dodijeljene 2016. godine, samo na račun naknada uplaćeno je preko 17 milijuna kuna koje su općinama donijele mogućnosti za nova, dodatna ulaganja u kvalitetu života lokalnih zajednica”, navodi ministarstvo u svom priopćenju i zaključuje da je riječ ponajprije o “snimanju potencijala ugljikovodika dok će se o eventualnoj eksploataciji, kao i njezinoj isplativosti, moći govoriti tek nakon istraživanja”.

U svojoj novoj anketi pitamo vas – Jeste li za naftna istraživanja na planinama Dalmacije?

 



  •  
  •  

3 KOMENTARI

  1. Zašto je u članku slika crpke za naftu? Takve stvari se neće ovdje koristiti, već će se izvlačiti metodom frackinga koja sama po sebi zagađuje svu pitku vodu jer upumpavaju ogromne količine kemikalija u podzemlje kako bi oslobodili naftu i plin. I to je samo jedan dio priče. Zabranjeno je u svim suverenim državama EU – s dobrim razlogom!

  2. U jednom komentaru*
    Metoda “frackinga” nema veze s “izvlačenjem” nafte, već s povećanjem proizvodnosti ležišta. Metoda proizvodnje je već druga stvar, a moze se ostvarivati primjenom “crpki za naftu” koje si spomenuo i na još mnogo drugih načina za koje očito nikad nisi čuo. Vidim da i novinari po raznim portalima pišu o “frackingu” kao “metodi bušenja” ili “izvlačenja” nafte, pa se prema tome vidi i njihova količina neznanja i copy/paste tehnika, unatoč velikoj količini dostupne stručne literature.

Komentiraj

Napišite komentar

* Obvezno potvrditi GDPR

*

Slažem se

Upišite svoje ime