Debljina ili pretilost je stanje prilikom kojeg dolazi do nakupljanja viška kilograma u tijelu u obliku masnog tkiva, a jedan je od najvećih javnozdravstvenih problema današnjice. Prekomjerna tjelesna masa i debljina čimbenik su rizika za razvoj danas vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti tipa 2, tumora, kronične opstruktivne plućne bolesti te mentalnih poremećaja.
Prema rezultatima Europske zdravstvene ankete, u Hrvatskoj svaka druga osoba starija od 18 godina, odnosno njih 57,4%, ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Pri tome je najviše muškaraca (67,6%).
Podaci o debljini su sve lošiji odnosno brojke osoba koje su pretile su u porastu i nastavimo li ovim tempom u Hrvatskoj će do kraja desetljeća biti gotovo milijun ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom, a posebno zabrinjava porast debljine kod djece.
Svako treće dijete u Hrvatskoj u školu odlazi autobusom ili ga voze roditelji vlastitim automobilom. Više od polovice djece dva sata ili više radnim danom provede gledajući TV ili koristeći elektroničke uređaje. Trećina djece više od tri puta tjedno jede kolače, čokoladu ili bombone te pije sokove s dodanim šećerom. Iako je preporuka da se dnevno jede pet porcija voća i povrća, 66,5% djece ne jede svakodnevno voće. A njih 82,8% ne jede povrće. Sve su to razlozi koji pridonose razvoju debljine kod djece.
Debljina u dječjoj dobi nosi sa sobom brojne zdravstvene posljedice. To su visok krvni tlak i kolesterol, šećerna bolest tipa 2, problemi sa zglobovima i masna jetra. Sve to utječe i na razvoj nekih psiholoških i socijalnih problema. Djeca s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom češće imaju debljinu i u odrasloj dobi. A debljina u odrasloj dobi nosi veći rizik od razvoja najčešćih kroničnih nezaraznih bolesti današnjice.
Što je zapravo pretilost?
Prekomjerno nakupljanje masnih tkiva u tijelu zbog povećanja broja masnih stanica ili zbog povećanja njihovog volumena naziva se pretilost. Prvi tip počinje u ranom djetinjstvu s progresivnim porastom tjelesne mase, osobito u pubertetu, a drugi tip u odrasloj dobi, uglavnom zbog grešaka u prehrani i tjelesne neaktivnosti.
U prosjeku, masno tkivo čini 15-20% ukupne tjelesne težine u muškaraca i 20-25% u žena. Količina i raspored masnog tkiva ovise o dobi i spolu. Nalazi se svugdje u tijelu, osobito u potkožnom tkivu. Masno tkivo se sastoji od masnih stanica ili adipocita, koje se gomilaju i oblikuju masne naslage. Svaka masna stanica je mala tvornica za izgradnju i razgradnju masti, gomilanje i oslobađanje energije. Tako masno tkivo predstavlja energetski rezervoar za organizam.
Uzrok prekomjernoj tjelesnoj masi i gojaznosti je kompleksan, jer najčešće sudjeluje više čimbenika: genetski, prehrambeni, psihički, socioekonomski. Među njima od velikog značenja su oni čimbenici koji su posljedica stila življenja i koji se mogu mijenjati - pretjerani unos hrane, prekomjerno konzumiranje alkohola, tjelesna neaktivnost, stres. Sekundarna pretilost je posljedica različitih poremećaja i bolesti.
Zašto se debljamo?
Debljamo se kad hranom unosimo više energije nego što su stvarne potrebe organizma, više nego što ga možemo potrošiti. Debljamo se i onda kad unosimo manje kalorija, ali se ne krećemo, nismo tjelesno aktivni pa ne možemo potrošiti unesenu energiju. Sav višak energetskog unosa pohranjuje se u obliku masnih naslaga i mi se debljamo. Broj masnih stanica uglavnom se formira u djetinjstvu i adolescenciji, kada preobilna prehrana uzrokuje razvitak novih masnih stanica. U odrasloj životnoj dobi povećanje mase masnog tkiva rezultat je prvenstveno povećanja veličine masnih stanica. No, ako je stupanj preobilne prehrane izrazito velik, doći se i do povećanja broja stanica. Stoga je važno zapamtiti da se kod debljanja najprije povećava volumen masnih stanica, a potom i njihov broj. Međutim, kod mršavljenja, smanjuje se samo veličina masnih stanica, ali ne i njihov broj. To objašnjava ponovno vrlo brzo debljanje nakon određene dijete.
Najvažniji uzroci pretilosti su kulturološki utjecaji na prehrambene navike i tjelesnu aktivnost. Istraživanja pokazuju da su slatki napici i voćni sokovi glavni krivci pretilosti u mladih. Na medijske izazove (TV, reklame) posebno su podložna djeca, dok kultura i obrazovni sustav nude vrlo malo zdravih zamjena. Vrijeme odmora i rada sve se više provodi u mirovanju, jer se ljudi koristeći automobile, gledajući TV, igrajući videoigre i radeći za računalom premještaju iz jednog sjedećeg položaja u drugi.
Koji su rizici po zdravlje?
Prekomjerna tjelesna masa predstavlja rizik po zdravlje jer:
- povećava krvni tlak (osobe s prekomjernom tjelesnom težinom imaju 2-6 puta veći rizik razvoja povišenog krvnog tlaka);
- uzrokuje povišene vrijednosti kolesterola u krvi (razina kolesterola u krvi ovisi o unosu zasićenih masti koji se svakodnevno hranom unose u organizam);
- povećava rizik za šećernu bolest tip 2 (80% osoba sa šećernom bolesti su pretile (debele));
- povećava rizik za kardiovaskularne bolesti (značajno povećava rizik kod odraslih, a djeca s prekomjernom tjelesnom težinom imaju 3-5 puta veći rizik od nastanka srčanog ili moždanog udara prije 65-te godine života);
- pospješuje aterosklerozu;
- opterećuje zglobove i kralježnicu,
- puno češće su prisutne proširene vene, hernije (kile), žučni kamenci,..
- uzrokuje prijevremenu smrt (smrtnost debelih muškaraca je značajno veća u odnosu na smrtnost normalno uhranjenih muškaraca)
Pretilost u odraslih
Svatko tko se malo kreće i ima loše prehrambene navike pripada rizičnoj skupini. Nedovoljno kretanje i gojaznost čine začarani krug. Premalo kretanja doprinosi dobitku na težini, a gojaznost otežava kretanje.
Svjetska zdravstvena organizacija tretira gojaznost kao globalnu epidemiju i zdravstveni problem, jer sve više zemalja prihvaća zapadnjačke navike. Važno je napomenuti da unatoč činjenici da je gojaznost (BMI preko 30) nesumnjivo opasna, još uvijek nije izvjesno je li samo višak kilograma (BMI 25-28) vrlo opasan za one koji su inače zdravi i nisu rizična skupina za razvoj dijabetesa, srčanog oboljenja ili karcinoma.
Kod muškaraca BMI ima tendenciju povećanja sve do 50. godine života, nakon čega opada. U žena se težina povećava sve do dobi od 70 godina, a zatim se ujednačuje. Dobivanje na težini neminovno je sa starenjem, a postupno dobivanje oko 5 kilograma na normalnu težinu nije štetno. Ovo stanje pogoršava činjenica da se mišićna i koštana masa starenjem smanjuju, čime je stvarno povećanje mase sala oko 0,75 kg.
Pretilost u djece
Masne se stanice množe tijekom dva perioda rasta i razvoja: rane mladosti i adolescencije. Prekomjerno jedenje u tim razdobljima povećava njihov broj, koji je i genetski određen. Neki su već rođeni s viškom tih stanica. Svakako da izvjesnu ulogu igra i utjecaj roditelja: ako je roditelj trogodišnjeg djeteta gojazan, i dijete (premda mršavo) ima 30%-tnu šansu postati jednog dana istim. Nakon adolescencije povećava se masa masnih stanica, a ne njihov broj pa stoga gubitak težine u odrasloj dobi smanjuje veličinu masnih stanica, a ne njihov broj, tako da je mršavljenje puno teže odraslima koji su u djetinjstvu, kada su se stanice množile, bili debeli.
Nedostatak sna kod djece može dovesti do emocionalne nestabilnosti i razvoja pretilosti
Stanje u Hrvatskoj
"Oko 35 posto djece i 65 posto odraslihu Hrvatskoj imaju prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Djeca su na visokom petom mjestu, dok su nam odrasli prvaci Europe, kako muškarci tako i žene", izjavila je u ožujku Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Iznijela je i podatak da je u 2019. čak 2,7 posto BDP-a potrošeno na bolesti vezane uz debljinu.
"To je 1,71 milijarde eura. Ako nastavimo ovako, 2060. odlazit će 3,5 posto BDP-a, oko 5,8 milijardi eura trošit ćemo na nešto što je preventabilno", upozorila je.
Ustvrdila je i da je debljina rezultat okruženja u kojemu živimo i koje nas tjera na to da više unosimo, a manje trošimo energije.
Psihijatar Veljko Đorđević zaključio je da se nekada govorilo o debljini kao estetskom problemu, no danas znamo da je to zdravstveni problemu i jedan od vodećih uzroka smrtnosti.
"Pretilost je smrtonosna bolest koju trebamo prevenirati, liječiti i pratiti kroz cijeli život", poručio je.
Neosporna je spomenuta činjenica je da oko 35 % djece i 65 % odraslih u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Nutricionistkinja Vanessa Ivana Peričić, koja je pokrenula stranicu Nutrifil kazuje kako mnogi od njih pokušavaju s dijetama, no to nije dugotrajno održivo. Zapravo je veći problem nepostojanje nutritivnih deficita.
Hormonske promjene, genetika, metabolički procesli, pretjerani unos hrane, ali i nedovoljan fizička aktivnost
"Da, pretili ljudi mogu biti u stanju malnutricije. Malnutricija podrazumijeva bilo kakvu neravnotežu između utroška i unosa energije i nutrijenata te se unatoč popularnom vjerovanju ne odnosi samo na pothranjenost. Pretilost može bit uzrokovana hormonskim promjenama, genetikom, metaboličkim procesima, ali može biti i rezultat pretjeranog unosa hrane te nedovoljne fizičke aktivnosti", objašnjava nam nutricionistkinja Peričić.
Indeks tjelesne mase (BMI; eng. Body Mass Index) najčešće se koristi kao pokazatelj stanja uhranjenosti te bi sve osobe koje imaju BMI 30 ili iznad trebale biti pretile. Ipak, ova vrsta kategorizacije nije najpreciznija za određivanje statusa uhranjenosti jer BMI ne uzima u obzir sastav tijela. Zbog toga nije primjenjiv za sve, posebice za djecu i sportaše.
"Svoj sastav tijela možete saznati mjerenjem kod nutricionista koji na temelju dobivenih podataka određuje vašu uhranjenost. Osoba može biti mršava, ali imati povećan udio masnog tkiva. U skladu s ovim, ako imate zdravu tjelesnu masu ne znači nužno da ste zdravi i da se zdravo hranite.
Ono što je sigurno je da pretili ljudi najčešće konzumiraju hranu koja je nutritivno siromašna, a energetski bogata što može dovesti do deficita mikronutrijenata (vitamina i minerala). To svakako nije jedini uzrok deficita. U stanju pretilosti dolazi do sistemske upale koja potom mijenja apsorpciju, izlučivanje i raspodjelu nutrijenata te metabolizam mikronutrijenata.
Od deficita mikronutrijenata najčešće se uočava nedostatak željeza, cinka, kalcija, magnezija, selena te vitamina A, C, D i E. Vađenjem krvi i iščitavanjem nalaza laboratorijskih pretraga možete saznati postojanje određenog deficita. Svaki nedostatak mikronutrijenata ima i svoje fizičke manifestacije pa možete obratiti i pozornost na njih", savjetuje.
Neke od fizičkih manifestacija deficita su:
▪️blijede konjuktive i koža - deficit željeza
▪️metalni okus u ustima i gubitak apetita - deficit cinka
▪️suha koža - deficit vitamina A
▪️tremor i grčevi mišića - deficit kalcija, magnezija
▪️gubitak kose, mišićna slabost, moždana magla - deficit selena
Izmjerite vaše mjere i provjerite jeste li pod rizikom!
1. Mjerenje struka: Opseg struka preko 94 cm za muškarce i preko 80 cm za žene, predstavlja zdravstveni rizik za osobu. Opseg struka preko 102 cm za muškarce i 88 cm za žene znači vrlo visoki rizik.
2. Indeks tjelesne mase (ITM, engl. body mass index, BMI) koristi se za procjenu poželjne tjelesne mase odraslih osoba i za procjenu zdravstvenih rizika gojaznosti. Dobiva se prema formuli: tjelesna masa izražena u kilogramima podijeljena kvadratom visine izražena u metrima.
ITM = tjelesna masa (u kilogramima) / visina 2 (u metrima)
Usporedite Vaš ITM s vrijednostima u tablici i odredite razinu zdravstvenog rizika!
Budući da je pretilost složeno stanje na koje može utjecati niz faktora, za liječenje pretilosti, odnosno za liječenje debljine, važno je imati sustavan pristup uz neizostavnu podršku stručnjaka.
