Kako eskaliraju vijesti o ruskoj invaziji na Ukrajinu, tako raste i zabrinutost oko situacije. Za one koji su zahvaćeni nasiljem, situacija je nezamisliva, a u one koji gledaju izdaleka uvukao se osjećaj straha i bespomoćnosti.
Pojmovi kao što su bombardiranje, invazija i treći svjetski rat se čuju sve češće, a za djecu, koja možda ne razumiju potpuno ono što se događa, iznimno su zabrinjavajući.
"Djeca su kao spužve, sve upijaju. Bilo da se radi o vijestima, videima na TikToku, usputnom razgovoru s prodavačicom ili roditeljima koji čavrljaju na igralištu, mnogo toga što djeca čuju je izvan vaše kontrole. A ponekad vanjski čimbenici (na primjer, dječak koji svima u parku govori da počinje Treći svjetski rat i da ćemo svi umrijeti) mogu izazvati više osjećaja od samog straha", pojasnila je za britanski Metro nagrađivana psihoterapeutkinja Tania Taylor.
Vrlo je moguće da su čak i mala djeca svjesnija toga što je rat nego što možemo zamisliti.
"Mnoga djeca bila su izložena razgovorima starijih ili su bila u društvu starije braće koja igraju videoigre ratne tematike ili na YouTubeu gledaju videe takve tematike. Dakle, riječi poput bombardiranja i invazije možda nisu toliko nepoznate našoj djeci", dodaje Tania.
Kako pristupiti temi?
Kao roditelji i skrbnici možemo djeci dati činjenice i informirati ih. Ali takav pristup djecu ponekad može preopteretiti, smatra Tania.
"Djeca su jako spontana. Ako nešto žele znati, pitat će. Prije svega, treba razmotriti vlastito stanje uma u odnosu na ono što se događa i koliko informacija želite dati svom djetetu. Ako ste i sami posebno zabrinuti, možda je dobro pričekati trenutak kada će vam razgovor o aktualnim događanjima stvarati manju tjeskobu. Ili možda možete zamoliti nekog drugog (baku ili učitelja) da razgovara s vašim djetetom o tome", savjetuje.
Psihoterapeutkinja dodaje da je razgovor dobro započeti pitanjem poput "jeste li učili o ratovima u školi", a onda poslušati djetetov odgovor.
"Zapravo ćete tako dati djetetu priliku da razgovara o nečemu o čemu možda ne shvaća da može razgovarati. Ako vaše dijete nije zainteresirano, reći će vam to. U tom slučaju nema potrebe da forsirate razgovor. Ali uvijek je dobro dati do znanja djeci da vas, ako imaju bilo kakva pitanja, mogu pitati", kaže.
Kako djetetu nešto objasniti, a ne uplašiti ga?
Rat ne želimo normalizirati, ali to je nešto što se događa u različitim dijelovima svijeta tijekom cijelog života vašeg djeteta, navodi Tania.
"Iako će možda dijete htjeti razgovarati s vama o ljudima koji su izravno pogođeni ratom, potrudite se razgovor prilagoditi njegovoj dobi", ističe Tania te preporučuje da aktivno slušate dijete.
"Posvetite punu pažnju djetetu tijekom razgovora, ignorirajte ometanja i slušajte njegove riječi. Slušajte što traži i nemojte mu davati više informacija od onoga što želi. A ako i ne znate odgovore na sva pitanja, nemojte se bojati reći da ne znate."
Kako razgovarati o ratu s djecom različitih dobnih skupina?
Ovakve vijesti mogu biti zastrašujuće za djecu ako im se ne pristupi na pravi način.
"Za djecu mlađu od sedam godina važno je uvjeriti ih da znaju da su na sigurnom i da ono što se događa nije u našoj zemlji. Možete im pokazati na karti ili globusu gdje je Ukrajina. Mlađoj djeci preporučujemo čitanje knjige o općim brigama i kako se nositi s njima", savjetuje voditeljica mladih i suosnivačica dobrotvorne organizacije Spiritus Jacqui O’Connell.
Djeca u dobi od 8 do 12 godina svjesnija su svijeta oko sebe. O ratu i sukobima uče u školi i imaju unaprijed stvorene ideje o čemu se radi. U razgovoru s njima ostanite pozitivni i postavljajte im pitanja koja će im pomoći da pronađu rješenja za svoje brige, prenosi Index.
"Djeca su osjetljiva na to kako roditelji reagiraju na probleme, što može imati ogroman utjecaj na tjeskobu kod djeteta. Zato pripazite kako razgovarate o situaciji u Ukrajini i Rusiji s drugim odraslim osobama u blizini svoje djece", ističe stručnjak za obrazovanje Kavin Wadhar.
Tinejdžere pitajte što znaju i dajte im do znanja da ste tu za razgovor.
"Mislim da je važno da znaju da nije sve što vide na društvenim mrežama točno i da ih naučite da čitaju pouzdane izvore vijesti na internetu", dodaje Wadhar.
