Maslinarstvo se tradicionalno oslanjalo na otpornost stabla i skromne zahtjeve masline. Međutim, klimatske promjene, sve češće suše i toplinski valovi jasno pokazuju da se stabilna proizvodnja više ne može temeljiti samo na rezidbi i gnojidbi. Tlo postaje ključna proizvodna karika. Ne kao inertna podloga, nego kao aktivan, živ sustav koji određuje koliko će maslina biti otporna, uravnotežena i dugoročno rodna.
Živo tlo ne stvara se slučajno. Ono je rezultat niza promišljenih odluka i mjera koje maslinar provodi tijekom više godina.
Što zapravo znači živo tlo
Živo tlo je tlo u kojem se odvijaju intenzivni biološki procesi. U njemu mikroorganizmi razgrađuju organsku tvar, povezuju čestice tla u stabilne agregate i omogućuju da hraniva budu dostupna korijenu onda kada ih biljka treba.
Takvo tlo: ima dobru strukturu i poroznost; brže upija oborine i sporije gubi vlagu; ne stvara pokoricu; ravnomjerno opskrbljuje stablo hranivima te pokazuje veću otpornost na eroziju i zbijanje.
Maslinik na živom tlu reagira mirnije na stres. Vegetativni rast je ujednačen, cvatnja stabilnija, a izmjene rodnih i nerodnih godina manje izražene.
Mikroorganizmi – pokretači plodnosti tla
Bakterije i gljive temelj su plodnosti tla. One su zadužene za: mineralizaciju organske tvari; pretvorbu dušika u biljkama dostupne oblike; mobilizaciju fosfora i mikroelemenata te stvaranje humusnih spojeva, piše Maslinar.
