U lipnju ove godine Hrvatsku je šokirala odluka Julija Meštrovića da dvije godine prije isteka mandata ravnatelja splitskog KBC-a ode u mirovinu. Danas se o bivšem ravnatelju KBC-a govori kao o čovjeku koji je odbio mito u slučaju Beroš i ostali.
Meštrovićev odlazak s čela druge najveće bolnice u Hrvatskoj, kako je tada doznao tportal, nije bio otprije planirana odluka, već rezultat višemjesečnog pritiska Upravnog vijeća KBC-a, a koje je postavio ministar zdravstva Vili Beroš prije godinu dana te mu je u proteklom periodu u više navrata blokiralo izbor najbližih suradnika, pokušalo utjecati na rad Povjerenstva za unutarnji nadzor i, kako su potvrdili izvori iz splitske bolnice, mimo svojih ovlasti pokušavalo voditi kadrovsku politiku u KBC-u. U takvim uvjetima Meštrović je zapravo bio 'okružen', a njegov rad otežan i onemogućen.
Sugovornici bliski samom Meštroviću objasnili su tada da odlazi s funkcije ravnatelja jer je osigurao dovršetak značajnih projekata, poput novog objedinjenog hitnog bolničkog prijema, heliodroma, odjela fizikalne terapije, kirurškog bloka na lokaciji Križine i brojnih drugih, a uskoro i velikog regionalnog transfuzijskog centra. S Medicinskim fakultetom i Sveučilištem došao je do građevinske dozvole za značajan istraživački medicinski centar, a u samoj splitskoj bolnici primjetan je napredak stručnog rada i zadovoljstva građana. Da nije bilo opstrukcije Upravnog vijeća bolnice, sasvim sigurno bi odradio mandat do kraja, no s odlaskom je pričekao barem dok se ne realiziraju bitna ulaganja.
Bilo je to iznenađenje u zdravstvenim krugovima
Problem u splitskom KBC-u postoji i oko dugoročnih državnih ulaganja u zdravstvo, pri čemu je evidentno preopterećena splitska bolnica vidljivo zaobiđena u odnosu na one u Osijeku, Rijeci i drugim gradovima, a posebno u Zagrebu, u čije će se zdravstvene ustanove u idućim godinama uložiti više od milijardu eura.
Premda održava dobre osobne odnose s cijelom vertikalom državne vlasti i u medicinskim krugovima, Meštrović je jedini ravnatelj velikih hrvatskih bolnica koji formalno nije član HDZ-a. Svoj potez već je najavio dijelu suradnika u KBC-u Split i samom Ministarstvu zdravstva.
Za tportal je vrlo kratko potvrdio odlazak s mjesta ravnatelja, no nije želio obrazlagati razloge za ovakvu odluku.
Ona ipak predstavlja nemalo iznenađenje za zdravstvene krugove, a posebno za liječnike i zaposlenike splitske bolnice, u kojoj Meštrović već godinama uživa vidljivu potporu. Nakon što je dio prvog mandata odradio preuzevši mjesto ravnatelja od iznenada preminulog Ive Jurića, ponovno je izabran na tu dužnost uz presudnu potporu predstavnika zaposlenika, a u listopadu 2022. dobio je novi četverogodišnji mandat. Opći je dojam da je splitsku bolnicu vodio izrazito kompetentno i racionalno, a posebno u vrlo izazovnom periodu pandemije koronavirusa.
Uživao je i potporu Stručnog vijeća KBC-a Split.
Kako je sve počelo
No u travnju prošle godine, na prijedlog ministra zdravstva Beroša, dolazi do iznenadne promjene na čelu Upravnog vijeća bolnice te se bez najave i konkretnog obrazloženja smjenjuje dotadašnji cijenjeni predsjednik Jugoslav Bagatin i postavlja 41-godišnji kardiokirurg Mate Petričević, a koji je u medijima otvoreno zaprijetio smjenom Meštrovića hvaleći se da u tome ima podršku ministra Beroša.
Tportal je još tada pisao da su promjene u Upravnom vijeću zapravo prvi manevar u operaciji smjenjivanja ravnatelja ove bolnice. Smijenjeni predsjednik Upravnog vijeća Bagatin neposredno nakon toga uputio je izrazito oštro pismo ministru Berošu, o čemu smo također pisali.
Već nekoliko dana kasnije izbio je problem oko imenovanja zamjenika ravnatelja bolnice, kada je Upravno vijeće na čelu s Petričevićem odugovlačilo i pokušalo osporiti Meštrovićev prijedlog.
No situacija se ubrzo barem naizgled primirila jer su, kako se doznali, frontalnim napadima na ravnatelja bolnice bili konsternirani čak i brojni HDZ-ovci, posebno oni iz Splita i šire okolice, te velik dio stručne javnosti. Beroš i Petričević su se povukli, no pokazat će se da je to bio samo privremeni uzmak.
U međuvremenu je, kako je doznao tportal, došlo do niza trvenja među samim članovima Upravnog vijeća jer se bavilo mnogim temama izvan svog osnovnog djelokruga rada, prije svega nadzora nad zakonitošću funkcioniranja ove ustanove, što ni u jednom trenutku zapravo nije bilo upitno. Po navodima dijela članova, atmosfera na sjednicama bila je izuzetno narušena, posebno u usporedbi s prethodnim sastavom tog tijela pod Bagatinom, a sam Meštrović zapravo je onemogućavan u radu.
U dio medija konstantno su se plasirale informacije iz 'pouzdanih i anonimnih izvora' o pogrešnom liječenju pacijenata i navodnim problemima u organizaciji rada bolnice, za što je redovito prozivan osobno ravnatelj - iako podaci govore da se u KBC-u Split zapravo ne događaju veći incidenti ili propusti u odnosu na bilo koju drugu hrvatsku bolnicu, niti bilo što neuobičajeno za tako golem i složen sustav.
Unatoč svemu, KBC Split pozitivno posluje te čak ostvaruje rezultate iznad limita HZZO-a kao samo jedna od tri hrvatske bolnice.
Premda je u njegovu mandatu splitska bolnica napravila nekoliko značajnih iskoraka - od novog informatičkog sustava do transplantacije krvotvornih matičnih stanica, uskoro i transplantacije bubrega, a realiziran je i cijeli niz ulaganja u bolničke kapacitete - naglasak je bio na nekoliko velikih razvojnih projekata koje je Meštrović sa suradnicima godinama razvijao i čija je vrijednost procijenjena na 400 do 500 milijuna eura.
