Ako ste netko tko voli opustiti se uz koktel ili posegnuti za "tekućom hrabrošću" prije zabave s prijateljima, alkohol bi vam mogao biti koristan.
Dok su neke studije otkrile da umjerena konzumacija alkohola može čak imati pozitivne učinke, poput poboljšanja raspoloženja i jačanja srca, sve više istraživanja pokazuje da je alkohol vrlo loš za zdravlje mozga. Zapravo, postoje i dokazi koji dovode u pitanje neke od spomenutih dobrobiti, prenosi N1.
Zdravlje mozga
Čak i kada je riječ o zdravlju mozga, neke starije studije kažu da alkohol ima neke dobrobiti. Ali novi nalazi opovrgavaju te nalaze.
Istraživači iz SAD-a i Velike Britanije udružili su snage kako bi pokušali razjasniti neke od zbrke oko konzumacije alkohola i mozga. Najveća kombinirana opservacijska i genetska studija na tu temu objavljena je u znanstvenom časopisu BMJ Evidence-Based Medicine.
Uključeni podaci od 560 tisuća ljudi
Istraživači su analizirali podatke iz dvije velike baze podataka: US Million Veteran Program i UK Biobank. Zajedno su uključili podatke od 560 000 ljudi u dobi između 56 i 72 godine u vrijeme istraživanja. Sudionici iz SAD-a praćeni su u prosjeku četiri godine, dok je prosječno razdoblje praćenja u Velikoj Britaniji bilo 12 godina.
U obje skupine, demografski podaci, zdravstvena povijest, medicinske informacije, obiteljska anamneza i krvne pretrage prikupljeni su od svakog sudionika tijekom nekoliko vremenskih razdoblja.
Promatranje tijekom vremena pokazalo je istraživačima postoji li veza između konzumacije alkohola i razvoja demencije.
Što su otkrili?
Promatranje je potvrdilo nalaze prethodnih studija: osobe koje puno piju (više od 40 pića tjedno), osobe koje ne piju i osobe s poremećajem uporabe alkohola imaju veću vjerojatnost za razvoj demencije od onih koji redovito piju alkohol (do 7 jedinica alkoholnih pića tjedno).
Osobe koje puno piju i osobe koje ne piju imale su 41 posto veću vjerojatnost za razvoj demencije.
Dodatna genetska analiza, međutim, pokazala je drugačije rezultate, naime da se s povećanjem konzumacije alkohola povećava i rizik od demencije.
To znači da osobe koje puno piju imaju veći rizik, dok osobe koje ne piju imaju manji rizik. Ova analiza sugerira da se za svaka jedna do tri pića tjedno rizik od demencije povećava za 15 posto, sažima Eating Well, a prenosi N1 Slovenija.
Istraživači upozoravaju da je genetska analiza točnija u identificiranju povezanosti, ali i dalje ima svoja ograničenja. U ovom slučaju navode da su najjače povezanosti pronađene kod osoba europskog podrijetla, pa se ovi rezultati možda ne odnose na druge rase i etničke skupine.
Koje rezultate uzeti u obzir?
Ako se borite s dilemom treba li piti alkohol ili ne, važno je razmotriti što trenutno znamo o tome. Osim što je alkohol povezan s povećanim rizikom od raka, znamo da utječe i na crijevnu mikrobiotu, uzrokujući povećanje razine endotoksina. Ti toksini povećavaju upalu u tijelu, što je povezano s gotovo svakom zamislivom bolešću, od srčanih bolesti i raka do dijabetesa i autoimunih bolesti.
Redovita konzumacija alkohola također je povezana sa smanjenjem sive i bijele tvari u mozgu. Ovo smanjenje uočeno je čak i kod ljudi koji su pili samo jedno piće dnevno, pri čemu se gubitak moždane mase povećavao s povećanjem broja pića.
Također je mudro ispitati razloge zbog kojih se odlučujete piti. Na primjer, ako pijete za opuštanje, razmislite o drugim načinima opuštanja, poput šetnje, joge ili meditacije, vođenja dnevnika ili šetnje prirodom, predlaže Eating Well.
Ako pijete jer vam se sviđa okus alkohola, razmislite o prelasku na bezalkoholne koktele.
