U Split je došla studirati iz nekoliko stotina kilometara udaljene Vojvodine, a sada je na Sveučilišnom odjelu studij mora pred završetkom diplomskog studija Ekologija i zaštita mora kojemu je posvećena u potpunosti, a uz studiranje volontira na projektima u laboratoriju i terenu, te tako stječe praksu.
Da je zanima biologija mora, Larisa Bogdanov shvatila je u drugom razredu srednje škole kada se nakon ronjenja po jezerima i kanalima počela baviti ronjenjem s bocom. Položila je tečaj u rodnom Somboru i ubrzo nakon toga zajedno s roniocima išla na prvu ekskurziju u Grčku gdje joj se svidio podvodni život. Danas na dah može roniti tri minute, a dužinski može preroniti 60 metara.
Jedno vrijeme se bavila i podvodnom fotografijom, kratko je bila model, a onda i sama fotografirala i sudjelovala u natjecanjima, pa je tako na dva međunarodna natjecanja na jezeru bila među prvih troje najboljih.
Dolazak u Split i početak velikog puta
- Kako je moj fokus bio na ronjenju istraživala sam na internetu postoji li i gdje fakultet vezan uz podmorje. Gledala sam gradove na moru jer sam pretpostavila da će prvo biti tamo i tako otkrila moj današnji fakultet. Činio mi se jako dobar i najviše mi je on iskakao u Hrvatskoj, te mislim da je i dalje najjači. Na njemu ima studenata iz svih krajeva Hrvatske.
Osim prakse na fakultetu i na Institutu za oceanografiju i ribarstvo studenti praksu obavljaju i u udruzi Sunce, Javnoj ustanovi More i krš, te Prirodoslovnom muzeju. Larisa se bavi tehnologijom mora, izučavanjem morskih organizama, ekologijom i poviješću morskog ribarstva. Iako su joj svi predmeti bili dragi na fakultetu najviše je uživala u učenju o beskralježnjacima mora i populacijskoj genetici.
Prosjek 5,0 i nagrade kao potvrda truda
- Na cijelom diplomskom studiju mi je prosjek ocjena iznosio 5,0. Kada me pitaju kako to uspijevam odgovaram im trudom i radom, ali prvenstveno studiranjem onoga što se voli i što nekoga zanima. Tada ništa nije teško. Tu je i dobra organizacija vremena, ali i neke već stečene radne navike. Interes za nova gradiva je velik i svakog dana želite naučiti sve više toga.
Najviše je privlači laboratorijski rad, molekularna biologija i izolacija gena zbog čega je svoj diplomski rad napisala na temu populacijske genetike sipe. Baš to bi voljela raditi u budućnosti. U Splitu joj se sviđa, zadovoljna je sa životom u gradu, prilagodila se i privikla, pronašla ljubav zbog čega bi voljela tu i ostati. Zato će nakon diplome prvo posao tražiti u Splitu.
Život u Splitu i slobodno vrijeme
Velika ljubav joj je kazalište, glumila je u dramskoj sekciji, a svojevremeno trenirala i karate u kojem ima smeđi pojas. Sada je u pilatesu, dok slobodne trenutke provodi u vožnji biciklom ili u prirodi sa svojim prijateljima iz Planinarskog društva Mosor.
Dobitnica je dviju nagrada; Rektorove i Pročelnikove koje smatra potvrdom za svoj trud proteklih pet godina, ali to joj je i dokaz, odnosno zasluga njenom radu. Lijep je osjećaj da postoji nagrada za takvo što.
Poruka mladima i pogled u budućnost
- Mladim ljudima koji se spremaju tek upisati na fakultet, a vole podmorje i biologiju preporučila bi Sveučilišni odjel za studij mora, Ekologija i zaštita mora iako bi tu naglasila kako će im biti potrebno puno samostalnog truda za posao. Mislim da moj fakultet još nije dovoljno prepoznat, ne samo u Splitu nego i u Hrvatskoj. Pojedini studenti su mi rekli da se nakon diplomskog prijave na Zavod za zapošljavanje gdje ih službenice čak ne znaju upisati u koju kategoriju spadaju što je problem. Osim toga bi svakako fakultet preporučila jer ako netko to voli sigurno će naći svoj put. Zanimanje je neobično, originalno i karakteristično. Bavi se posebnim područjem, morem, a to je i naša budućnost zbog problema globalnog zatopljenja i zagađenja. Zato će u budućnosti naša struka biti dosta bitna.
