Da će cijene grijanja rasti, sumnje nema, no koliko - zasad još nitko pouzdano ne zna. Čeka se razvoj situacije na tržištima i s obzirom na rat u Ukrajini, ali i koje nove mjere sprema Vlada kako bi barem malo olakšala udar na džepove građana, ali i na gospodarstvo. Planiranje budžeta, međutim, ne može čekati, a u izradi okvirne procjene troškova koji ih čekaju ove jeseni građanima može biti od pomoći i simulacija cijena grijanja koju donosi DNEVNIK.hr.
Gotovo da i nema troška u mjesečnom budžetu koji nije poskočio s obzirom na energetsku krizu i inflaciju koja stišće i kućanstva i gospodarstvo, a strah od još viših troškova grijanja ove jeseni i zime sve je veći s obzirom na rast cijena energenata.
Šok za građane i gospodarstvo
Obrtnicima i poduzetnicima već sad stižu i tri puta veći računi za struju, nakon što još nisu k sebi došli od šoka zbog računa za plin, a pitanje je koliko će još svi ti troškovi rasti i hoće li biti kakve pomoći od mjera na kojima rade Banski dvori čiji bi detalji trebali biti poznati idući tjedan.
S ovotjedne redovite sjednice Vlada je u Sabor, koji se tek sredinom rujna vraća u pogon, poslala izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV), kojim se, između ostalog, predviđa snižavanje stope PDV-a na pet posto na isporuku sječke, peleta i drva za ogrjev, kao i nultu stopu PDV-a za solarne panele.
Izmjenama se predlaže da se sniženom stopom PDV-a od pet posto oporezuje isporuka grijanja iz toplinskih stanica, uključujući i naknade vezane uz tu isporuku te isporuka ogrijevnog drva, peleta, briketa i sječke, obavljena od dana stupanja zakona na snagu pa sve do 31. ožujka 2023. godine.
Pomama za peletima kao da ne staje, a nije ih lako nabaviti i već su u usporedbi s prošlom godinom poskupjeli za 100 posto. Dio građana nabavlja drva za grijanje, ali i njima je cijena skočila u nebo, a pitanje je koliko će ih biti u ponudi.
Od troškova za grijanje mnogi bi se mogli smrznuti
Struja za HEP je 10 puta skuplja nego što je bila lani, a građani i dalje plaćaju struju kao da poskupljenja nema, zahvaljujući Vladinoj odluci, ne propušta priliku istaknuti premijer Andrej Plenković, koji je najavljujući nove Vladine mjere istaknuo da će one biti ''pažljivo kalibrirane, uzimajući u obzir enorman porast cijena energenata''.
Razlikovat će tri kategorije, a istaknuo je da je za kućanstva najbitnije da kućni proračun građana bude takav da im troškovi režija ne narastu toliko da to postane neodrživo. U drugu skupinu ulaze javni i nevladin sektor, kao što su škole, vrtići, fakulteti, bolnice, općine, a treći segment je gospodarstvo ovisno o tome je li netko mikro, mali, srednji ili veliki gospodarstvenik.
No, dok se čeka mjere, zna se da skuplja struja znači i skuplju vodu, a od izračuna za plin još više boli glava. Ukratko, od troškova za grijanje mnogi bi se mogli smrznuti.
Pokazuje to i simulacija cijena koju donosi DNEVNIK.hr, a na primjerima dvije kuće - jedne na kontinentu od 96,3 kvadrata te u primorju od 95,39 kvadrata uz napomenu da se toplinska energija odnosi isključivo na grijanje, dakle bez kuhanja, tople vode, bojlera...
Prema simulacijama s današnjim cijenama za četiri najhladnija mjeseca za kuću od devedesetak četvornih metara s dobrom izolacijom na kontinentu, kako je ranije procijenio Dnevnik Nove TV, najskuplje grijanje bit će ono na struju, a najjeftinije ono na drva, odnosno:
- plin – oko 3500 tisuće kuna
- peleti - oko 2600 kuna
- drva - oko 1600 kuna
- struja - oko 5800 kuna
Više pročitajte ovdje.
