Deseti put Škrip i Muzej otoka Brača bili su domaćini Festivalu čakavske riči osmišljenom kao hommage velikom bračkom čakavskom pjesniku Stjepanu Pulišeliću. Na magičnoj pozornici svog zavičajnog muzeja, Bračani su baštinili lipu čakavsku rič Škripjanina barba Štefe i promovirali recentno pjesništvo otoka Brača.
U petak je održana pjesnička večer u spomen na još jednog velikana bračke čakavske riči, Selčanina Zlatana Jakšića, a subotu je na programu bila retrospektivna večer Festivala čakavske riči posvećena stvaralaštvu nezaboravnog barba Štefe.
Jubilarno izdanje ovog hvalevrijednog festivala još je jednom okupilo brojne poklonike čakavske riči, a večer je glazbeno uveličala klapska pisma.
- Bila je to još jedna prekrasna večer u Škripu s mnoštvom posjetitelja. Posebno me raduje da je bilo puno djece i to mi daje nadu da ova naša bogata ostavština, kultura i rič će dalje živjeti - kratko nam je kazala supetarska gradonačelnica Ivana Marković.
Direktor TZ Grada Supetra Ive Cvitanić jedan je od pokretača ovog festivala.
- Deseto izdanje festivala doživio sam vrlo emotivno, uostalom kao sve dosadašnje. Kada smo prije 10 godina krenuli s festivalom, priželjkivali smo da će ovo postati stalno misto okupljanja, ne samo nas Bračana, nego svih onih koji žive vani. Baš mi je danas jedna doktorica znanosti rekla da joj je ova večer bila "točka na i" i da sada može poći za Zagreb. Ljudima je toplo oko srca kada čuju izvornu bračku rič.
Dojma sam da smo kao organizatori pogodili kada smo odlučili da festival uvijek bude zadnjeg vikenda u kolovozu. Puno ljudi nakon ovog festivala odu u mjesta u kojima žive. Kroz festival smo, ne samo čuvali rič, nego i potaknuli izdavaštvo što je vrlo bitno - kazao nam je Cvitanić.
Jasna Damjanović, ravnateljica Centra za kulturu Brač, kao i posljednjih godina, bila je voditeljica večeri. Osobito je pohvalila nastupe mladih Bračana.
- Iznimno sam zadovoljna jubilarnim izdanjem. Očuvanje čakavske riči pokazalo se jednom od najvažnijih baštinskih priča na otoku Braču. To je očuvanje vezano uz lokalnu zajednicu, turizam, kulturu, pedagogiju, školu. Na našim mladima koji čuvaju čakavicu ne leži samo budućnost kulture nego opstanak otoka Brača.
Večeras su mladi ljudi na festivalu bili u prvom planu i malo je reći da su oduševili. Isto tako, mladi ljudi će biti u prvom planu kada govorimo o budućnosti muzeja i kulture Brača koji je otok kulture i avanture. To je jedan od slogana pod kojim radimo u kulturnom turizmu. Ti mladi ljudi se u novim koncepcijama razvoja turizma odlično uklapaju s ovakvim čuvanjem baštine. Tek kada očuvamo baštinu možemo razgovarati o novim oblicima turizma.
Ravnateljicu smo upitali kakva je budućnost festivala koji ulazi u drugo desetljeće postojanja.
- Budućnost je neupitna. Ako vidimo ove školarce, mlade ljude, onda se nemamo zbog čega brinuti. Sve veći broj bračkih školaraca radi na očuvanju bračke riči. Bračka djeca se uključuju u nove muzejske priče koje su usko vezane uz razvoj turizma. U muzeju uskoro očekujemo i multimediju i razvoj suvremenih tehnologija, a u sve ovo se ove baštinske priče mogu sjajno uklopiti - kazala nam je ravnateljica Damjanović.
Petar Novaković je na Festival stigao iz Pučišća. Maturant je Turističke škole u Bolu, a u Škripu je bio jedan od četvero mladih pričiginista.
- Nastupio sam već prije dvije godine na Festivalu i to s istom pričom, a sve u svrhu očuvanja našeg tradicionalnog jezika jer, kao što se kaže, bez jezika nema ni naroda. Bračanima je jako stalo do svog jezika jer je on dio nas i ne smijemo ga izgubiti. Proučavanjem se došlo do poražavajućih podataka da se svake godine izgubi oko tri tisuće dijalekata u svijetu. Mi ne smijemo dozvoliti da čakavica izumre - kazao nam je Petar.
Za vrijeme svog nastupa javno je pohvalio Luciju Puljak za sve što je napravila u cilju očuvanja bračke riči, osobito kroz rad s mladima.
- Lucija Puljak je jedna posebna osoba, s velikom strašću radi na očuvanju čakavice. Gospođa Puljak je po zanimanju lingvistica, profesorica je francuskog i hrvatskog jezika. U javnosti je dobro znana osoba, osobito u smislu lingvistike i očuvanja kulturne baštine i jezika. Puno je doprinijela ne samo kroz znanstveni rad, nego i nakon umirovljenja marljivo radi.
Upitali smo Petra kada je napisao priču koju je pročitao u Škripu.
- Radi se o priči koja je napisana prije šest godina. Priču sam napisao ja, ali uz pomoć Lucije Puljak. Po reakcijama publike se vidjelo da im se priča jako svidjela. Moj pokojni djed je bio poznat po svojim šalama. Drago mi je da moja obitelj nastavlja djedovu tradiciju, pa tako uzgajamo domaće povrće, uključujući loze koje su bile tema moje priče, a obrađujemo ih na isti način kao što je to radio naš djed - ručno - otkrio nam je Petar.
Po završetku festivala posjetitelji su mogli uživati u slatkim domaćim delicijama koje su, kao i svake godine, pripremile vridne Škrike, vjerne suradnice Festivala čakavske riči Stjepan Štefe Pulišelić.
Organizatori ove manifestacije su Turistička zajednica Grada Supetra, Narodna knjižnica Supetar i Muzej otoka Brača (Centar za kulturu Brač).
Petar Novaković - JO SVUOGA BOGA NE SUJEN
