Joško Markić, član Predsjedništva SDP Split i vijećnik u Gradskom vijeću Splita ističe kako su zabrinjavajući podaci „Istraživanja o zdravstvenom ponašanju učenika“ koje je upravo objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, te da oni pokazuju značajan porast učestalosti djece s prekomjernom tjelesnom masom u posljednjih desetak godina. Danas, čak svako treće dijete ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Taj problem će, zbog ograničenja tijekom pandemije i utjecaja koji će to ostaviti na djecu, biti još i veći. Podaci pokazuju i da su u dobi od 15 godina naši učenici među deset zemalja s najmanjom dnevnom konzumacijom voća. Loši rezultati su vezani i za konzumiranje povrća: hrvatski učenici su šesti po redu s najmanjom dnevnom konzumacijom povrća u dobi od 11 godina, a najgori na ljestvici u dobi od 15 godina. Istodobno, iznad smo prosjeka po pušenju ili konzumaciji alkohola.
- Zaštita zdravlje treba biti usmjerena na prihvaćanje zdravih prehrambenih navika, počevši od obitelji preko svih razina obrazovnog i zdravstvenog sustava. Stoga nije dobro da postoje osnovne škole na području Splita koje ne sudjeluju u programu Sheme školskog voća i povrća, a zanemarivo maleni broj njih je u dijelu Sheme koji se odnosi na mlijeko u školama. Ovi projekti, financirani od EU, su osmišljeni s ciljem promoviranja zdravih prehrambenih navika te kao potpora lokalnim obiteljskim gospodarstvima. Ali projekt ne ide zadovoljavajuće. Voće koje dolazi je ponekad upitne kvalitete, nije sezonsko, a često je i iz uvoza. I sve to demotivira ravnatelje škola za daljnje sudjelovanje. Kao osnivača osnovnih škola, obveza je Grada da pomogne školama da se projekt popravi. Ne smijemo pasivno promatrati jer je onda cijeli projekt, iako dobro osmišljen, u riziku da doživi svoj neslavni kraj, barem što se Splita tiče - poručuje Markić.
Napretkom znanosti i tehnologije, suzbijene su mnoge akutne bolesti te pratimo porast učestalosti kroničnih nezaraznih bolesti, posebice kardiovaskularnih bolesti. Oskudna tjelesna aktivnost, uz prekomjernu tjelesnu masu i nepravilnu prehranu, važan je čimbenik rizika. Nije nužno da djeca postižu vrhunske rezultate. Međutim, i u sportu uspjeh i kompetitivnost postaju najvažniji. Zbog toga mnogi odustaju od bavljenja sportom pa njima treba dati priliku bavljenja rekreativnim sportom. I to na način da ne trebaju plaćati za njega 200 kn mjesečno.
- Potreban nam je Splitski akcijski plan! Treba biti aktivni zagovaratelj promjena i poboljšanja. To je ulaganje u budućnost obzirom da fizički aktivni mladi ljudi lakše usvajaju zdrav način života (npr. izbjegavanje duhana i droga) te pokazuju veći uspjeh u školi. Treba osuvremeniti školska igrališta, ulagati više u rekreacijske poligone, dvorane i bazene te poticati njihovu maksimalnu iskoristivost. Javni interes treba biti ispred profita. Prostora i mogućnosti ima za sve, samo je važno postaviti pravilan cilj i težiti k njemu promišljenim, sustavnim i stručnim radom. Ta rješenja trebaju biti stalna, a ne improvizirana i privremena! Kakvih, nažalost, sve češće vidimo oko nas - zaključuje Markić.
