Evo nam već godinama lijepe i gotovo začuđujuće vijesti dolaze iz splitske srednje Graditeljsko geodetske tehničke škole; od sjajnih radova likovnjaka, informatičara, kreatora... Naravno, tu je uvijek pri ruci i za poticaje nezaobilazna profesorica Magda Maver.
- Graditeljsko geodetska tehnička škola u Splitu u Erasmus+projektu pomaže učenicima upotpuniti kulturne i baštinske vidike i razvija im interkulturalne kompetencije promoviranjem kulturnih različitosti. Učenici koji sudjeluju u tom projektu su: Marijeta Maleš, učenica 3.a razreda tehničar za geodeziju i geoinformatiku, Toni Stanković, učenik 4.c razreda građevinski tehničar, Maja Vukičević, učenica 2.b razreda građevinski tehničar, Petar Alfirević, učenik 4.d razreda arhitektonski tehničar, Toni Šarolić i Bernarda Franić, učenici 4.a razreda tehničar za geodeziju i geoinformatiku, Daniel Barada, učenik 4.c razreda i Petar Bašić, učenik 4.b razreda građevinski tehničar, Ivan Žižić i Magdalena Vukušić, učenica 4.e razreda arhitektonski tehničar.
Učenici najčešće predstavljaju baštinsko blago Dalmacije izradom maketa u drvu, crtanjem, videozapisima, 3d animacijama koje rade u ProgeCADu i u SketchUpu. Ovaj put je tehničar za geodeziju i geoinformatiku, samouki, vrijedni i daroviti učenik Graditeljsko geodetske tehničke škole, Marin Sokol, on je izradio braceru. Marin djeluje u sklopu Tematske umjetničke stvaraonice u kojoj skupa s njim djeluju talentirani učenici naše škole - rekla nam je prof. Maver.
Koji je cilj Tematske umjetničke stvaraonice?
- Ima ih više, ali najvažnije je predstavljanje i afirmacija hrvatskog nacionalnog identiteta, isticanje bogatstva hrvatske i dalmatinske baštine i tradicije, s naglaskom na njegovanje pučke arhitekture u kamenu, učvršćivanje potrebe za prepoznavanjem vrijednosti tradicije. Predstavljanje Hrvatske i promicanje njenog kulturno povijesnog baštinskog blaga i identitetske gastronomije. Važno je razvijati interkulturalne kompetencija učenika promoviranjem kulturne različitosti kao zajedničke vrijednosti i bogatstva. Tu je dakako važno istaknuti organiziranje različitih vrsta interkulturalnih i kreativnih radionica i prodajnih izložbi s porukom i poukom te organiziranje humanitarnih akcija potrebitima.
Zanimljiva je ta šarolikost u kreacijama vaših učenika, počev od obrađivanja prirodnog kamena, lomljenjem i rezanjem, oblikovanje predmeta od različitih materijala?
- Da svakako, imamo divne učenice i učenike koji uz male poticaje razvijaju umjetnički i vizualni izričaj te stječu praktična znanja i vještine korištenjem recikliranih materijala i brigom za okoliš. Marinova bracera, Martino ulje na kartonu te Antin crtež olovkom će, nadamo se, uskoro resiti interijer Klasične gimnazije u glavnom gradu Latvije, Rigi, s kojom je Graditeljsko geodetska tehnička škola u projektu. Projekt „Bridging the gap from theory to practice“ pomaže učenicima Graditeljsko geodetske tehničke škole u Splitu premostiti jaz između teoretskih znanja koja poučava škola i praktičnih znanja i vještina potrebnih u stvarnom životu. Priprema ih se za svjesni izbor buduće profesije i željenih studija - rekla je uvijek ljubazna i komunikativna profesorica Magda Maver.
Ne umanjujući ljepotu i vrijednost slika, ipak mi je „u oči upala“ bracera Marina Sokola. Di sad bracera? Godinama je ne viđamo u našim lukama, pa je bio red upitati tog kreatora, maturanta; Zašto brod, zašto Bracera?
- Imam 18 god i dolazim iz Kaštel Sućurca, ujedno i najvećeg Kaštela! Pohađam Graditeljsko geodetsku tehničku školu u Splitu, smjer geodet. U školi sam preko profesorice Magde Maver doznao za projekt Erasmus u koji sam se ubrzo i priključio. Moj rad je ponajprije moj hobi, a to je maketarstvo (izrada crkve sv. Jurja Putalj i katedrale sv Duje…) Zadnji projekt, ako ne najveći onda najprecizniji, izrada je bracere, drvenog broda s jedrom. Bio sam zanesen i u euforiji činjenicom da će moja maketa, moj ručni rad po prvi put prijeći granice Hrvatske, a to nisam mogao ni sanjati. Zašto baš bracera? Odgovor je jednostavan; želio sam prikazati drugima jedan stari tradicionalni brod iz hrvatske povijesti. Bilo je još ideja poput gajete, leuta...
Ta ljubav prema maketama, pogotovo brodskim, ima li svoje uporište?
- Ima, i seže u moje djetinjstvo kada sam se na trogirskoj rivi prvi put susreo s drvenim brodovima. Veliki utjecaj na moje zanimanje bile su makete mog oca. Naravno, to su ogromne makete jedrenjaka koje su zasigurno pobudile nekakvu želju za tim da i ja pokušam napraviti nešto tako, bio to jedrenjak ili nekakav komercijalni brod. Jednostavno volim brodove i more. Sve je to polako raslo i nakon par manjih maketa došao sam do bracere, vjerojatno i najvećeg izazova. Jer nikada prije nisam izrađivao jedra na maketama, a također da stvar bude gora, nisam imao ni nacrta. Jedini nacrt koji sam imao bio je nacrt rebara i kobilice koja je kralježnica broda. Nakon sastavljanja rebara kreće oplata od ručno rezanih letvica. Sva ta priča o oplati se vukla punih mjesec dana, jer sam uspio teško oštetiti trup, pa sam morao polovicu posla raditi ponovno. Konačno je oplata sklopljena i sada slijedi izazov sa konopcima.
Kao što rekoh, nisam imao nacrt, stoga sa sigurnošću mogu tvrdit da je sve ostalo na brodu osim oplate, plod gledanja 15 drugih maketa i 5 pravih bracera. Kad sam sve posložio u glavi, vidio sam da to ima smisla. Jer ovaj je brod vrlo funkcionalan, jedra se mogu podizati i spuštati, a i ostali dijelovi također su funkcionalni; kormilo, ulaz u potpalublje. Sve je to bilo komplicirano i zeznuto, ali šivanje jedara je bio najdosadniji dio. Danas na Jadranu imamo prilike vidjeti braceru, ali sve su one uništene zbog prenamjene u turističke brodice bez jedra. Ova maketa prikazuje jednu braceru za prijevoz određenih tereta, nekadašnju klasičnu braceru. Veliku sam pažnju predao detaljima kao što su dijelovi kroz koje ide konop ,bačve, stolac i sjedalo ,vesla, sanduk i slično.
Što reći na kraju? Čestitamo svim mladim umjetnicima, kreatorima na promociji hrvatske kulture van naših granica. Čestitamo i profesorima ove škole ali, bio bi red da vidimo crteže, slike i BRACERU najprije u Splitu, prije nego se skrase i ukrase latvijsku gimnaziju u Rigi.
