Nakon što smo jučer detaljno predstavili izlaganje prof. dr. sc. Borisa Hrašovca iz Zavoda za zaštitu šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebu koje je imao na tematskoj sjednici Grada Splita o Marjanu, danas donosimo govor dr. sc. Milana Pernaka, vodećeg hrvatskog stručnjak za potkornjake.
VEZANI SADRŽAJ:
Pernak je predstojnik Zavoda Hrvatskog šumarskog instituta, član Akademije šumarskih znanosti, a doktorirao je na temi potkornjaka.
Izdvojit ćemo dio njegovog izlaganja vezan uz feromonske klopke čiji će se broj na Marjan ovog proljeća višestruko povećati.
- Potkornjak o kojem mi danas pričamo je prisutan na Marjanu stoljećima. U prirodoslovnom muzeju imate jedinke iz 19. stoljeća. Znači, on je tu bio i nije nikada radio problem. Kad kažem Marjan, mislim praktički na cijelu Hrvatsku i na cijelu Dalmaciju.
Svi su nekako s Marjana dobivali informaciju i na Marjanu se radio prvi korak. Toliko o tome koliko se na vrijeme tražio podatak o tome što se događa na Marjanu. Recimo, feromonske klopke su se najprije radile na Marjanu, a drugi su od toga uzimali i učili.
Prošle godine postavljeno je 10 feromonskih klopki, koje služe, kao što je ravnatelj rekao, kontroli štetnika i da se vidi u kojoj je fazi populacija. Ove godine ćemo postaviti još 30 klopki, jer smatram da vrijedi istražiti koliko feromonska klopka može sudjelovati u zaštitnim mjerama. Iako ih poznajemo iz prakse, iz dosadašnjeg iskustva nije bio slučaj da one služe kao monitoring. Ulovi nam daju nadu da su ipak dosta veliki i da na neki način mogu reducirati populaciju, ali to ćemo sad tek vidjeti. Ne možemo unaprijed reći da je to zaštitna mjera. Ono što nam isto daje nadu je činjenica da je u odjelima gdje su postavljene feromonske klopke i gdje su ulovi bili veliki, situacija dosta bolja ove godine, nego prošle. Ovo je samo da se vidi koliko je generacija godišnje.
Kod orthotomicusa je to tako da smo imali barem 5 generacija prošle godine na Marjanu, a to je velika razlika za ovog kukca koji je nekada imao normalno jednu ili dvije generacije. Što to znači u trećoj generaciji, koliki je to skok i broj kukaca koji se pojavljuju? Ovdje morate zamisliti i petu generaciju koja onda ide, eksplodira. Znači, to je taj trend aridifikacije - kazao je dr. sc. Milan Pernak.
Cijelo izlaganje, popraćeno zanimljivim fotografijama, grafovima i ilustracijama možete pogledati ovdje: pernak-pokornjak-marjan
