Zagora ili Dalmatinska zagora, pitanje je sad? U posljednje vrijeme učestalo se koristi naziv Dalmatinska zagora i obuhvaća puno veće područje negoli je to stvarna Zagora, zbog čega se mnogi ne slažu s ovim nazivom.
Splićani su recimo to pojednostavnili pa je njima sve što je iza brda – Zagora. No, nije to baš tako. Zagora je povijesno-zemljopisni kraj koji se nalazi na području Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije, omeđen padinama Trtra, Velikog Jelinka, Kozjaka, Mosora, područjem Poljica, rijekom Cetinom i Cetinskom krajinom, Svilajom i Mosećem, Petrovim poljem i kanjonom Čikole.
"Dalmatinska zagora (također Zagora), kontinentalni dio Dalmacije. To je oko 150 km dug pojas odvojen od primorja planinskim nizom Kozjaka (780 m), Mosora (1339 m), Omiške Dinare (864 m), Biokova (1762 m) i Rilića (1158 m). Čine ju tzv. Kninska, Drniška, Sinjska, Vrlička, Imotska (Imota) i Vrgoračka krajina, tj. područja u okolici Knina, Drniša, Sinja, Vrlike, Imotskog i Vrgorca“, stoji u Hrvatskoj enciklopediji.
Udomaćio se pojam Dalmatinska zagora
Kada se usporede te dvije definicije da se zaključiti da je područje Dalmatinske zagore, naziv koji se učestalo koristi danas, mnogo širi pojam od pojma Zagora. Dalmatinska zagora je naziv koji se danas udomaćio, ne samo u medijima, nego i u dokumentima, institucijama i govorima državnih i drugih dužnosnika. Isto tako, ako kliknete na stranicu Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije – i tamo ćete naići na pojam Dalmatinska zagora.
Razgovarali smo s Brankom Radonićem, doktorandom povijesti, profesorom geografije i predsjednikom Društva prijatelja vrgorske starine koji učestalo piše o Zagori i tome što ona jest, odnosno prije što ona nije.
"Postoje samo dalmatinske krajine"
"Dalmatinska zagora ne postoji, niti postoji njezin identitet. Postoje dalmatinske krajine i svaka ta krajina više gravitira svome primorju nego susjednoj krajini. Primjerice, mi Vrgorčani smo povijesno-kulturno, običajno, identitetski više naslonjeni na Makarsko primorje nego na bilo koje područje u unutrašnjosti Dalmacije s kojim nas se spaja. Vrgorčani žive u Makarskoj, rade u Makarskoj, vezani smo kulturno i povijesno, stoljećima smo dijelili isti kotar.
Mnogi će pomisliti da po pitanju pojma Dalmatinska zagora ne treba navlačiti mak na konac, ali u vremenu u kojemu je percepcija sve, a pogotovo kada dalmatinske krajine žele raditi zajedničke projekte sa svojim primorskim susjedima, a ne mogu jer ih država u tome ograničava, onda to pitanje postane jako važno i aktualno. Pa tako kada Vrgorac želi raditi projekte s Makarskim primorjem, onda ne može jer je tu podignut visok birokratski 'kineski zid', iako je zapravo zadnje selo Vrgorske krajine i prvo selo općine Podgora jedno od drugoga udaljeno 500 metara. Ne može jer – vi ste Zagora, a oni nisu Zagora. Te stvari su zanimljive i smiješne dok ne postanu otežavajuća okolnost“, kaže nam Radonić.
Stavljanje u isti koš
"Kada govorimo o tendenciji pretvaranja tzv. Dalmatinske zagore u regiju, treba reći da moj Vrgorac ima zajedničkoga s Vrlikom koliko i Makarska s Vodicama. Svjestan sam činjenice da postoji otočno, primorsko i zaobalno područje Dalmacije, ali se protivim tome da je nekakva Zagora posebna regija jer - ona to nije, a takvom je se čini. Regija je samo Dalmacija, sastavljena od svojih mikrocjelina. Nitko neće reći da postoje regije 'Dalmatinsko primorje' ili 'Dalmatinsko otočje', što je samo po sebi razumljivo. Zašto je onda drugačije u slučaju dalmatinske unutrašnjosti? Vrgorac, Imotski i Sinj vezani su kopnom, isto kao što su Brač i Hvar vezani morem. Dalmatinska unutrašnjost sastoji se od svojih povijesnih krajina, kao što se primorje sastoji od svojih područja i otočje od otoka. Protivim se stavljanju u isti koš", kaže nam sugovornik.
Područje Zagore puno je manje područje od onoga što se naziva i što se "trpa" u pojam Dalmatinska zagora.
"Znamo što je prava Zagora. To je područje Lećevice, Unešića i cijelog toga područja koje čini Zagoru, stvarnu povijesnu krajinu koja ima svoje granice i svoj mikro identitet i kojoj se ovime također čini nepravda jer njezino se ime netočno prelijeva na cijelo područje unutrašnjosti Dalmacije. To je isto kao da se Višane, Hvarane i sve otočane naziva Bračanima.
Mislim da je i velika nepravda načinjena i Poljičkoj knežiji koja se također ubacuje u Zagoru, a još češće i u tzv. 'omiško zaleđe' što je za kraj s tako bogatom prošlosti još veća tragedija. To je zaokružen identitet koji nema veze s nikakvom Zagorom. Dosta povjesničara je o tome pisalo, zna se što je Zagora i koje su stoljećima njene granice. Daljnje korištenje toga naziva za sve što je iza brda je pogrešno i radi štetu svima nama. Mi Vrgorčani to najbolje vidimo jer smo smješteni južnije, do punte Hvara je 16 kilometara zračne linije, klima nam je slična kao u primorju i onda mi to lakše uočavamo nego npr. Sinjani. A sam taj Sinj, Cetinska krajina – zar joj je potrebno nešto posebno dodavati? Je li potreban posrednik između Cetinske krajine i Dalmacije? Ja mislim da nije, a to misle i mnogi drugi. Zna se što je Cetinska krajina, a što Imotska, Vrgorska, Drniška i druge. Imam prijatelje iz svih dijelova Dalmacije, ali ne volim da se naš originalni lokalni identitet – zna se tko su Imoćani, tko su Sinjani, zna se tko su Vrgorčani – trpa u istu vreću, ja se tome protivim, a pogotovo da nas politika odvaja od primorja“, kaže nam Radonić.
Zagora u užem i širem smislu
S obzirom da je Zagora povijesna i prostorna činjenica, i da nema nikakve veze s 'Dalmatinskom zagorom', pojedini autori su se domislili 'rješenja' pa su Zagoru proglasili 'Zagorom u užem smislu', a 'Dalmatinsku zagoru' – 'Zagorom u širem smislu', što nema nikakve logike.
"Nažalost, ovaj pojam propagiraju nacionalna i regionalna politika, splitski mediji, a dijelom i znanost svojim nemarom što je ne samo pogrešno već i nepravedno jer se ovom izmišljenom regijom stanovništvu unutrašnjosti Dalmacije oduzima njihov dalmatinski identitet i posebnost svake krajine“, kaže nam Radonić i navodi vrlo zanimljiv primjer koji objašnjava, kako kaže, nelogičnost ovoga pojma.
"Postoji tako vinogradarska regija 'Dalmatinska zagora' u koju je uključen i Vrgorac, dok su susjedno Makarsko primorje i Neretva smješteni u vinogradarsku regiju 'Srednja i Južna Dalmacija'. Zbog toga svjedočimo apsurdnoj situaciji u kojoj vinogradi u Vrgorskom polju (Jezeru) koji se nalaze na administrativnom području Grada Vrgorca spadaju u vinogradarsku regiju 'Dalmatinska zagora', dok susjedni vinogradi u istom polju i na istoj zemlji, smješteni na administrativnom području susjedne općine Pojezerje i grada Ploča, pripadaju vinogradarskoj regiji 'Sjeverna i Južna Dalmacija'.
Od 'Dalmatinske zagore' gori su samo nazivi 'dalmatinsko zaleđe' i 'zaleđe Dalmacije' koji insinuiraju da je golemo područje dalmatinske unutrašnjosti iza leđa Dalmaciji, a ne njezin sastavni dio“, kaže nam sugovornik za kraj.
