Igor Rudan, direktor velikog istraživačkog centra entra za globalno zdravlje Sveučilišta u Edinburghu, direktor suradnog centra Svjetske zdravstvene organizacije Sveučilišta u Edinburghu te glavni urednik međunarodnog znanstvenog časopisa "Journal of Global Health", ima ovih dana iznimno puno posla. Logično, zbog koronavirusa.
Obzirom na mnogobrojne upite koji se samo povećavaju, Rudan se javnosti obratio putem priopćenja.
- Zahvaljujem se svima na doista nevjerojatnoj količini interesa i poziva koji su me danas zatekli iz doslovno svih medija u Republici Hrvatskoj da kao međunarodno prepoznati stručnjak za područje globalnog zdravlja pokušam smiriti atmosferu koja se u Hrvatskoj počela stvarati zbog prvih oboljelih od novog tipa koronavirusa COVID-19.
Nadam se da možete razumjeti da kao direktor velikog istraživačkog centra za globalno zdravlje te voditelj suradnog centra Svjetske zdravstvene organizacije na Sveučilištu u Edinburghu, u Ujedinjenom Kraljevstvu, imam ovih dana iznimno puno posla i potpuno mi je nemoguće odgovarati na vaše pojedinačne zahtjeve. Stoga ću ovim putem pokušati barem do neke mjere ispuniti i svoju društvenu zadaću kao znanstvenik koji se ovim područjem već dugo i intenzivno bavi, te podijeliti nekoliko razmišljanja sa svima koji su počeli osjećati zabrinutost zbog ove nove pandemije u 21. stoljeću.
Kad god se vratim u Hrvatsku u kraće ili dulje posjete, prijatelji me znaju duhovito upozoriti: "Igore, ovdje u Hrvatskoj ti oprez nije dovoljan. Potrebna je paranoja!". Ako je to i istina, bojim se da su neki ljudi takav način razmišljanja počeli primjenjivati i na novonastalu situaciju s koronavirusom. Želio bih reći da je u ovom slučaju oprez ipak sasvim dovoljan, ali paranoja doista nije potrebna.
No, pitanje je samo koliki bi taj oprez trebao biti? Iako je ozbiljnom znanstveniku nezahvalno prognozirati bilo što u vezi širenja sasvim novog i nepoznatog virusa cijelom ljudskom populacijom u svijetu, te predvidjeti svaki pojedinačni događaj, tijekom protekla dva mjeseca prikupli smo o novom koronavirusu COVID-19 ipak dovoljno podataka za barem neka predviđanja. Ukoliko se novi koronavirus vremenom sasvim proširi Hrvatskom i uspije zaobići brojne mjere prevencije koje su trenutno na snazi, broj njegovih žrtava trebao bi, barem otprilike, biti usporediv s brojem žrtava od gripe ili od cestovnih prometnih nesreća u istom razdoblju. To znači da je određen zdrav oprez preporučljiv. Taj je oprez razuman dok god je na istoj razini kao i blaga bojazan koju možda osjećate kada sjedate u automobil i pripremate se na malo dulji put, ili kada čujete na vijestima da je u Hrvatsku stigla gripa.
Ako zbog novog koronavirusa osjećate strah veći od toga kad sjedate za volan ili čujete da stiže gripa, a koji vam je već dobro poznat, znači da taj strah više nije razuman i da ste počeli podlijegati atmosferi panike. Tu paniku izazivaju u vama stalni medijski napisi i način njihovog isticanja, a ne općeprihvaćene i znanstveno utemeljene spoznaje o koronavirusu. Ako ste se počeli i ponašati drugačije no što se ponašate tijekom zimskih mjeseci, tijekom epidemije gripe, primjerice, skupljate zalihe hrane ili nosite maske ulicom, to ponovo nije ponašanje koje je usklađeno sa stvarnim razmjerima opasnosti.
Često me ljudi ovih dana, međutim, pitaju zašto se onda uopće o koronavirusu toliko piše i brine, a o gripi ne, ako je gripa možda i opasnija bolest? Razlog je djelomično taj što nam je gripa već desetljećima dobro poznata bolest, vraća se svake godine i imamo iskustva s njezinim manifestacijama na desecima milijuna oboljelih u svijetu, znamo kako unaprijed razviti cjepiva protiv nje, a počeli smo na tržištu dobivati i prve donekle djelotvorne lijekove.
Za razliku od gripe, novi koronavirus nam je nepoznat i oprezni smo najviše zbog toga da nas ne bi iznenadio. Ako taj virus trenutno ima ikakav interes, to je da se prilagodi ljudskoj vrsti kao svom novom rezervoaru u kojem će se nastaviti množiti, a ne da nas ubija. Virus sada, širenjem kroz ljudsku vrstu, nastavlja mutirati kako bi nam se što brže i bolje prilagodio. Mnoge od tih mutacija učinit će ga manje opasnim za naše zdravlje, jer će nam se na taj način bolje prilagoditi. Međutim, neke bi ga nasumične mutacije mogle učiniti i opasnijim, a zbog toga moramo biti na oprezu dok ga bolje ne upoznamo i dok se pandemija ne završi. Nije vjerojatno da će novi koronavirus virus mutirati na način da bi u mnogih zaraženih mogao postati značajno opasniji nego što je sada, ali to ćemo smjeti definitivno tvrditi tek kada pandemija završi - pojasnio je prof.dr. sc. Igor Rudan.
