Velika britanska studija o miješanju cjepiva protiv covida-19 pokazala je da su ljudi imali bolji imunološki odgovor kada su primili prvu dozu cjepiva AstraZeneca ili Pfizer-BioNTech, a zatim Modernu devet tjedana kasnije.
“Otkrili smo stvarno dobar imunološki odgovor u cijelom svijetu, zapravo, viši od praga postavljenog od dvije doze cjepiva Oxford-AstraZeneca”, rekao je za Reuters Matthew Snape, profesor na Oxfordu i voditelj istraživanja nazvanog Com-COV2.
Nalazi koji podupiru fleksibilno doziranje cjepiva ponudit će nadu siromašnijim zemljama, koje će možda morati kombinirati različite vrste cjepiva za prve i druge doze, ponestane li zaliha.
“Mislim da će podaci iz ove studije biti posebno zanimljivi i vrijedni zemljama s niskim i srednjim dohotkom u kojima još uvijek cijepe s prve dvije doze cjepiva”, rekao je Snape.
“Pokazujemo da se ne morate čvrsto držati primanja istog cjepiva za drugu dozu da je u redu primiti različite vrste cjepiva, ako to ubrza program cijepljenja”, rekao je.
Ako nakon cjepiva AstraZeneca slijedi cjepivo Moderna ili Novavax, inducirana su veća protutijela i odgovori T-stanica u odnosu na dvije doze AstraZenece, kažu istraživači s Oxforda.
Studija na 1070 dobrovoljaca također je otkrila da je doza cjepiva Pfizer-BioNTech praćena dozom cjepiva Moderna bila bolja od dvije doze cjepiva Pfizer-BioNTech.
Pfizer-BioNTech praćen Novavaxom rezultirao je s više antitijela od dvije doze cjepiva AstraZeneca, a to je cjepivo imalo i niže odgovore antitijela i T-stanica nego dvije doze cjepiva Pfizer-BioNTech.
Prema studiji Sveučilišta u Oxfordu objavljenoj u medicinskom časopisu Lancet, nije bilo zabrinutosti za sigurnost.
Mnoge su zemlje primjenjivale kombinaciju cjepiva i prije nego što su bili dostupni čvrsti dokazi da je to sigurno, jer su bile suočene s rastućim brojem zaraženih, malim zalihama cjepiva i sporom imunizacijom zbog nekih sigurnosnih razloga.
Dugotrajnost zaštite koju nude cjepiva bila je pod nadzorom, a dopunske doze se također razmatraju usred porasta broja novih slučajeva zaraze. Nove varijante, uključujući deltu i omikron, sada su povećale pritisak da se ubrzaju kampanje cijepljenja.
Rezultati istraživanja kombinacija različitih tehnologija cjepiva, poput Pfizerove i Modernine mRNA, virusnog vektora AstraZeneca i injekcije na bazi proteina Novavaxa, mogli bi poslužiti novim pristupima imunizaciji protiv drugih bolesti, rekao je Snape.
Studija je također pokazala da je prva doza cjepiva AstraZeneca praćena bilo kojim drugim cjepivom u studiji izazvala posebno snažan odgovor, u skladu s nalazima iz lipnja.
Studija je osmišljena kao takozvana studija “neinferiornosti” – namjera je pokazati da miješanje nije bitno lošije od standardnih rasporeda – i uspoređuje odgovore imunološkog sustava s odgovorima zlatnih standarda prijavljenim u prethodnim kliničkim ispitivanjima svakog od cjepiva, prenosi N1.
