Koliko su poreznom reformom sretni građani, nije poznato, no ministar financija Zdravko Marić ovih se dana u analizi rezultata četvrtog kruga porezne reforme, koju je objavilo njegovo Ministarstvo financija, pohvalio kako je zakonskim izmjenama potaknuo veću potrošnju građana te smanjio porezno opterećenje kojemu su do njegove reforme Hrvati bili izloženi.
Kao jedan od dokaza u prilog toj tezi u analizi se navodi da je na povećanje potrošnje, među ostalim, kao jedna od važnijih zakonskih izmjena utjecala odluka o povećanju mjesečnog iznosa osnovnog odbitka, a koje je Marić s razine od 3800 kuna povećao na četiri tisuće, donosi Jutarnji list.
Ministarstvo financija se potom to potrudilo dokazati i na konkretnim primjerima pa je tako u analizi ponudilo tablicu u kojoj pojašnjava razliku između isplaćene neto i bruto plaće u periodu prije i nakon provođenja reforme, odnosno nakon siječnja 2020. godine.
Na dva mjesta
A po tom izračunu ispada kako je Marićeva reforma i onima koji mjesečno primaju 10 tisuća, jednako kao i onima koji mjesečno primaju 20 tisuća kuna bruto, donijela na godišnjoj razini plaću veću za 679,68 kuna, što je dakle mjesečno povećanje od čak 56 kuna.
Ministarstvo i ministar Zdravko Marić time su itekako zadovoljni pa ovaj uspjeh ističu čak na dva mjesta u analizi, a navode i kako je iz tablice vidljivo "kako je s povećanjem osobnog odbitka povećan raspoloživi dohodak poreznog obveznika koji je među ostalim od utjecaja na povećanje potrošnje", a kasnije zaključuju čak i da je povećanje neto plaće utjecalo na zadržavanje radnika u Hrvatskoj, piše Jutarnji list.
Osim povećanja osobnog odbitka, analiza posebno ističe umanjenje porezne obveze na dohodak do određenog iznosa po osnovi nesamostalnog rada za 100 posto za mlade osobe do 25 godina te za 50 posto za one u dobi od 26 do 30 godina, a na konkretnim primjerima, pokazuje analiza Ministarstva, to znači da će mladi do 25 godina s godišnjim dohotkom od 120 tisuća kuna na ime povrata poreza natrag dobiti 20.390 kuna – sve što su uplatili na ime poreza i prireza, a oni do 30 godina dobivaju 10.195 kuna, odnosno polovicu uplaćenih davanja na ime poreza i prireza.
Analiza potom navodi i kako je uveden cijeli niz izuzimanja od obveze plaćanja poreza za dohodak kao što su premije dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja te naknada učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja do određenog iznosa, a spominje se i kako je rasterećenju doprinijela mjera proširenja obuhvata primitaka koji se ne smatraju dohotkom za pomoći i potpore koje neprofitne organizacije isplaćuju članovima uže obitelji preminulog člana neprofitne organizacije.
Naknade učenicima
Prema podacima iz analize, lani je 3.115 poslodavaca za 95.385 radnika uplatilo premije dodatnog i dopunskog osiguranja, a neoporezivi primitak po ovoj osnovi iznosio je 52,5 milijuna kuna.
Kad je u pitanju mjera vezana uz dualno obrazovanje, Ministarstvo navodi da je prema evidencijama Porezne uprave u 2020. evidentirano 7.677 uzdržavanih članova koji su ostvarili primitke po osnovi naknada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja i nagrada za vrijeme dualnog obrazovanja.
"Potaknula se konkurentnost hrvatskih radnika na tržištu rada, osobito u sektoru visokih tehnologija, koji u pravilu ostvaruju veće iznose dohotka, a povećanjem neto plaća otvoren je prostor za povećanje potrošnje i rast odnosno stvoreni su dodatni uvjeti za zadržavanje visokokvalificiranih radnika u Republici Hrvatskoj", zaključuje se u analizi Ministarstva financija, javlja Jutarnji list.
