Za Dalmacija Danas piše Neda Pleić, univ.spec.kliničke psihologije – psihologinja za odrasle i djecu - Klinika za psihijatriju KBC Split i Uglešić poliklinika.
Današnje društvo često opisujemo kao potrošačko. Povećanjem razvoja i napretka u društvu povećala se i kupovna moć ljudi, te je kupovina ili „shopping“ postala dostupnija i dio naše svakodnevnice. Kontinuirano smo, putem različitih medija (radio, televizija, društvene mreže, Internet), bombardirani nizom promidžbenih poruka koje nam sugeriraju kako će kupnja nekog proizvoda promijeniti naš život, olakšati ga ili uljepšati.
Osim kupovine namirnica i stvari koje su nužne za život, često kupujemo i ono što nam u stvari ne treba. Postavlja se pitanje – može li kupovanje imati terapijski efekt na pojedinca?
Istraživanja su pokazala kako kupovanje otpušta endorfine, odnosno hormone koji ublažuju bol, smanjuju stres i poboljšavaju raspoloženje. Također, pokazalo se kako se, kada nešto kupimo, povećava aktivnost u nekim dijelovima našeg mozga koji su povezani s nagrađivanjem, zadovoljstvom i ugodnim emocijama.
Zanimljivo je kako čak i pretraživanje online trgovina i šetnja po dućanima bez stvarne kupnje može imati isti efekt na naš mozak, jer on tada proizvodi dopamin – hormon koji izaziva osjećaj užitka povezanog s kupovinom, čak i bez stvarne transakcije.
Često imamo osjećaj da ne možemo upravljati različitim situacijama u životu. Neka istraživanja pokazuju kako kupovina može povećati naš osjećaj osobne kontrole nad svojim okolišem i smanjiti osjećaj tuge koju osjećamo zbog različitih osjećaja gubitka u našem životu koje ne možemo kontrolirati. S druge strane, pokazalo se kako kupovina ne pomaže kod smanjenja osjećaja ljutnje, te kada smo ljuti i kupujemo – vjerojatnije je da ćemo se kod kupnje osjećati lošije (Rick i sur., 2014).
Kao što smo već rekli, tijekom kupovanja se otpušta dopamin koji se često koristi i kao lijek za depresivna stanja, stoga osjećaj kontrole i uzbuđenja koje potiče kupovina može značajno popraviti naše raspoloženje te nas ispuniti ugodnim emocijama. Ipak, treba biti oprezan – jer kod nošenja sa stresom kroz kupovanje često izbjegavamo rješavati probleme. Kupovanje nam tada može pomoći kratkoročno, ali dugoročno može proizvesti veći osjećaj nezadovoljstva.
Kupovanje potiče naše socijalne interakcije. Posebno je ugodno kada je u društvu dragih osoba, jer pomaže da osvijestimo naše sličnosti i razlike. Čak i ako kupujemo sami, razgovor s drugim ljudima o našim iskustvima u kupnji može biti zanimljiva tema za povezivanje s drugima. Osim toga, prilikom kupovanja smo u interakciji s drugim ljudima, vježbamo svoje socijalne vještine s prodavačima, te nam, posebice kod socijalne anksioznosti, može pomoći da napravimo prvi korak u nadvladavanju tjeskobe u interakcijama s drugim ljudima.
Umjerenost pri kupnji
Kupovanje može biti mehanizam smanjenja stresa, posebice kod žena, jer postoje pozitivni efekti na naše raspoloženje kada pronađemo nešto što nam se sviđa i zamislimo svoj život s tim stvarima koje kupimo. Ipak, treba biti oprezan – kada potrošimo puno novca prilikom kupnje, povećava se naša razina stresa i osjećaj da nismo efikasni (Hama, 2002). Stoga je kod kupovanja, kao i kod svega ostalog u životu, jako važna umjerenost.
Kupovanjem aktiviramo svoj mozak, usmjeravamo ga prema onome što nam je važno u tom trenutku te vježbamo način razmišljanja. Sam proces kupovanja nije jednostavan – on uključuje planiranje u koju vrstu trgovine ćemo otići, pronalaženje predmeta koji su trenutno povoljni, uspoređivanje cijena u različitim trgovinama, vođenje računa o količini novca koju možemo potrošiti te izračunavanje troškova. Kupovanje nam pomaže da propitujemo sami sebe i svoje vrijednosti, promislimo što je to što nam je važno u životu te postavimo bolje svoje prioritete.
Iako je u posljednje vrijeme sve češća kupovina putem interneta, kupovanje uživo je još uvijek dio naše svakodnevne prakse te može povećati tjelesnu aktivnost osobe, koja je jako važna za naše tjelesno i mentalno zdravlje. Odlazak u kupovinu možemo uvesti u naše tjedne rutine, te to može biti način aktiviranja naših mišića.
Kroz kupovanje možemo pomagati drugima. Pokazalo se da ako kupujemo nešto za druge ili kupujemo kako bi se prikupili novci za pomoć drugima, prema teoriji socijalne razmjene, tada je samo kupovanje za nas još više nagrađujuće te potiče još ugodnije emocije u nama (Obeng i sur., 2019).
Dobre strane kupovanja
Kada pogledamo sve do sada napisano, možemo reći kako kupovanje podiže naše raspoloženje, potiče i održava našu interakciju s drugim ljudima, povećava našu fizičku i mentalnu aktivnost, potiče nas da osvještavamo naše vrijednosti te smanjuje stres. Možemo reći kako nam kupovanje pomaže živjeti dulje i kvalitetnije. Jedno istraživanje je pokazalo kako kupovanje smanjuje rizik od smrti kod starijih muškaraca i žena za 27% te pokazuje kako muškarci imaju više koristi od svakodnevnog kupovanja nego žene (Chang i sur., 2012).
Stoga – uključite se u kupovanje, ali kupujte pametno i promišljeno te time popravite i produljite svoj život!
