Velik uvoz ukrajinskih žitarica je zabrinuo i hrvatske ratare: otkupna cijena za dosad pohranjeno žito je niska, a predviđa se da će i naredna žetva biti prodana po cijenama koje tržište uslijed viška ponude nemilosrdno obara. O stanju u Hrvatskom agraru i uvozu ukrajinske pšenice u Novom danu N1 televizije govorio je Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore.
U Hrvatskoj ne postoji alternativno rješenje – nema dovoljno prerađivačke industrije koja bi preuzela zalihe. Štoviše, pšenica i druge žitarice se mahom izvoze u neobrađenom stanju, dok se paralelno uvozi izuzetno mnogo pekarskih poluproizvoda. Jasno je da se hrvatska ekonomija tako odriče velikog udjela dodane vrijednosti, zahvaljujući nepovoljno postavljenoj industrijskoj strukturi.
Brlošić kaže da je hrvatske poljoprivrednike takav uvoz žita zabrinuo još prošle godine kad je Europska komisija donijela odluku da se bescarinska pšenica može prevoziti preko Europe.
“Čim je rečeno da se može provoziti, normalno iz povijesti znamo, čim se nešto provozi, da jedan dio ostaje na tržištu Europske unije i da značajno remeti trženje pšenicom”, kaže Brložić i dodaje da je prvenstveno to pogodio one zemlje koje graniče s Ukrajinom te da je sad došlo i do nas.
“Hrvatska jako pogođena”
Ističe da se nažalost ne priča dovoljno da je Hrvatska u tom pogledu jako pogođena.
“Mi smo početkom ovog tjedna imali sastanak s ministricom poljoprivrede Marijom Vučković na kojem smo ukazali na probleme o pšenici, o posljedicama tog provoza i trgovanja, značajnog pada cijene tako da trenutno možemo govoriti i urodu nove pšenice koja će se žeti za dva mjeseca. Cijena pšenice prije godinu dana bila je oko 300 eura po toni, a danas je cijena 180 eura po toni i jednostavno u uvjetima jako skupe sjetve. poljoprivrednici će ove godine, ako stanje ostane ovako, imati velike gubitke”, rekao je Brlošić.
Poljska i Mađarska zabranile su takav uvoz ukrajinske pšenice, iako to po pravilima EU to ne mogu napraviti i premda se toj vrsti mjera Bruxelles decidirano protivi. Brlošić se osvrnuo na razgovor s ministricom poljoprivrede i mogućnost da i Hrvatska zabrani uvoz, piše N1.
Kaže da su u razgovoru s ministricom izrazili suosjećanje s ukrajinskim poljoprivrednicima. “Nismo za to da se zabrani bescarinski uvoz ili prelazak ukrajinske pšenice”, kaže Brlošić. Dodaje da su na sastanku prstom uprli u Europsku komisiju.
“Ako su oni nama nametnuli uvjete proizvodnje, zabranili uporabu pesticida, samim time značajno nam poskupili proizvodnju. A ako se dopušta uvoz nečega što ne mora pratiti pravila Europske unije o proizvodnji, što čini proizvodnju značajno jeftinjom, pitamo se je li taj uvoz ima za cilj zaštitu potrošača Europske unije”, pita se Brlošić i dodaje da EK treba reagirati i naglašva da se treba zapitati je li ukrajinska pšenica zdravstveno kvalitetna za naše potrošače s obzirom na to da ne mora primjenjivati pravila EU o pesticidima.
Također smatra da bi Europska komisija razliku u cijeni trebala podmiriti, ako se utvrdi da je ta pšenica zdravstveno dobra.
Naglašava kako Ukrajina nije članica Europske unije i da postoje carine koje bi trebale izjednačiti proizvođače cijene između država.
“Hrvatska uvozi jako puno brašna po jako niskim cijenama”
Na pitanje kako je moguće da smo veliki uvoznik pekarskih poluproizvoda, mlijeka i mesa, dok smo u istom trenu izvoznik pšenice i uljarica Brlošić kaže kako je to apsurdno. Kaže i da Hrvatska uvozi jako puno brašna po jako niskim cijenama.
“To je dvostruki udar. Dovozi se brašno po izrazito niskim cijenam, naši mlinovi ne melju našu pšenicu, ona stoji na zalihama, a s druge strane pretpostavljamo da su ovo krizno vrijeme velike količine jeftine pšenice završile na talijanskom tržištu koje je bilo najveće tržište naših roba”, kaže Brlošić i dodaje da se već osjeti smanjena zainteresiranost, odnosno prema Italiji. “Dakle izgubili smo tržište u Italiji, a naši mlinovi ne melju našu pšenicu, jer nam dolazi jeftino brašno iz Ukrajine”, rekao je Brlošić.
Govorio je i da jako puno hrvatske pšenice ostaje u silosima zbog uvoza iz Ukrajine. Sumnja da je jedan dio pšenice na europskom tržištu čak iz Rusije. Rekao je da ne može točno odrediti kolike su zalihe pšenice u Hrvatskoj. “Nemamo sustav koji to prati”, rekao je Brlošić i dodaje da su tek sad kroz razgovor s ministricom dogovorili pravilnik gdje će ubuduće svi oni koji proizvode pšenicu morati podnijeti izvješće ministarstvu poljoprivrede. “Tek tada ćemo znati imamo li je dovoljno”, rekao je Brlošić i naglasio da se ipak ne treba brinuti jer pšenice, do nove žetve, a vjerojatno i dulje, u Hrvatskoj ima dovoljno.
Rekao je da proljetna sjetva kasni zbog oborina i hladnijeg vremena no vjeruje da će završiti u optimalnim rokovima.
