Nakon više od desetljeća gotovo neupitne dominacije u mađarskoj politici, Viktor Orbán prvi put djeluje kao političar kojeg netko uspješno "pretrčava" na terenu na kojem je godinama pobjeđivao — nacionalizmu.
Kako se Mađarska približava travanjskim izborima, konzervativni oporbeni lider Péter Magyar izrastao je u najozbiljnijeg izazivača, koristeći Orbánovu retoriku suvereniteta i euroskepticizma kao oružje protiv njega samog. Umjesto da napada nacionalni narativ, Magyar ga preuzima i pokušava usmjeriti prema ključnom pitanju: što je Orbánova priča o "obrani mađarskih interesa" uopće donijela građanima?
"Okrećemo njegove laži protiv njega"
Magyarov uspon u anketama prati i sve agresivnija strategija njegove stranke Tisza: prikazati Orbánovu politiku kao raskorak između velikih riječi i slabih rezultata. Tako barem tvrde ljudi iz njegova najužeg kruga, piše Politico.
"Ne radi se o tome da smo njegov nacionalistički jezik okrenuli protiv njega", rekao je Márton Hajdu, šef Tiszina ureda u Europskom parlamentu. "Mi njegove laži o zaštiti mađarskih nacionalnih interesa okrećemo protiv njega."
Takav pristup Magyaru donosi političke bodove kod birača koji su navikli na Orbánovu retoriku, ali istovremeno hladi očekivanja u Bruxellesu da bi on mogao predstavljati čist, proeuropski rez s Orbánovim konfliktim stilom.
Magyar — nekadašnji insajder u Orbánovom Fideszu — pokušava preuzeti inicijativu na najosjetljivijim nacionalnim temama: zaštiti etničkih Mađara izvan granica i odnosu prema romskoj manjini u Mađarskoj.
Fidesz je godinama gradio čvrstu bazu među etničkim Mađarima u susjednim državama kroz državljanstvo i pravo glasa, ustavne odredbe, te financiranje škola i medija na mađarskom jeziku koji izvan zemlje šire narativ blizak vladajućoj stranci. No, Orbánovi recentni potezi otvorili su prostor za udar.
Sukob oko Beneševih dekreta i potez Roberta Fica
Jedna od ključnih točaka napetosti pojavila se krajem prošle godine, nakon što je slovački premijer Robert Fico progurao zakon kojim se kažnjava javna kritika poslijeratnih Beneševih dekreta — zakona iz doba nakon Drugog svjetskog rata koji su etničkim Mađarima i Nijemcima u tadašnjoj Čehoslovačkoj oduzimali državljanstvo i imovinu.
Dok je Orbán, kao Ficin saveznik u odnosu prema Bruxellesu, reagirao oprezno, Magyar je javno pozvao Bratislavu da povuče mjeru i optužio premijera da problem ignorira. Nakon toga su obje strane dodatno pojačale retoriku.
"Orbánov početni oprez odražava strateški kompromis", rekao je Márton Bene, analitičar TK Instituta za političke znanosti. "Orbán nije htio ugroziti taj odnos [s Ficom] zbog manjinskog pitanja koje bi moglo izazvati sukob s Bratislavom."
Sličan obrazac ponovio se i u Rumunjskoj, nakon što je Orbán podržao krajnje desnog predsjedničkog kandidata Georgea Simiona, unatoč njegovoj povijesti poteza koje Mađari smatraju anti-mađarskima.
Kad su etnički mađarski birači masovno podržali Simionova suparnika, Magyar je organizirao simboličan marš od Budimpešte do grada Oradee, gdje živi velik broj Mađara, prikazujući Orbánovu poziciju kao izdaju, piše Politico.
Poruke prema Romima i odgovor vlade
Magyar se dodatno pokušao profilirati i unutar Mađarske, reagirajući nakon što je jedan visoki dužnosnik Fidesza uvrijedio romsku zajednicu — tradicionalno važan dio biračkog tijela vladajuće stranke.
S druge strane, iz vlade stiže drugačija poruka.
"Mađarska vlada dosljedno se zauzimala za očuvanje identiteta mađarskih zajednica koje žive izvan njezinih granica", poručio je glasnogovornik vlade u izjavi.
Magyarova pozicija očito mu pomaže: Tisza prema POLITICO-ovu “Poll of Polls” stoji na 49 posto, dok je Fidesz na 38. No, njegov nacionalno obojen pristup istovremeno komplicira nade u Bruxellesu da bi se nakon izbora odnosi EU-a i Mađarske mogli brzo “resetirati” nakon godina sukoba s Orbánom oko vladavine prava, migracija i potpore Ukrajini u ratu protiv Rusije.
Politolog Rudolf Metz iz TK Instituta u Budimpešti tvrdi da Magyar, barem zasad, ne pokušava biti “više Orbán od Orbána”.
"Magyarova strategija do sada nije nadmetanje s Orbánom u nacionalizmu, nego razotkrivanje jaza između nacionalističke retorike i neuspjeha u upravljanju", rekao je Rudolf Metz. "Iz perspektive Bruxellesa, to ga čini manje nepredvidivim nacionalističkim rizikom i potencijalno stabilizirajućim akterom."
Ipak, Magyar pazi da ne djeluje preblisko EU-u. Još je 2024. za POLITICO rekao da ne "vjeruje u europsku superdržavu".
"Tisza je potpuno promađarska stranka", rekao je Márton Hajdu, ističući da će predstavljati mađarske interese "unutar EU-a, a ne izvan njega i ne protiv njega".
Tiszina "tvrda linija" u EU: Granica, migracije, Ukrajina
Taj balans vidi se i u programskim porukama stranke. Zastupnik u Europskom parlamentu Zoltán Tarr poručio je da Tisza želi zadržati graničnu ogradu, usprotiviti se obveznim migracijskim kvotama i ubrzanom ulasku Ukrajine u EU, “tražiti mir”, boriti se protiv ruske propagande te jačati Višegradsku skupinu i Srednju Europu — ali bez uloge “europskog zločestog dečka”.
Na domaćem terenu Magyar naglasak stavlja na troškove života: dijelio je drva za ogrjev u ruralnim krajevima tijekom hladnih valova i gurao programe stambene potpore. No, u Bruxellesu se postavio i kao zaštitnik mađarskih poljoprivrednika, protiveći se trgovinskom sporazumu Mercosur koji podržava predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. U Strasbourgu se pridružio prosvjedima farmera i optužio Fidesz da ih je "ostavio iza sebe".
Kad je riječ o Ukrajini, Magyar zauzima opreznu poziciju: priznaje Rusiju kao agresora, ali — poput Orbána — odbacuje slanje trupa ili isporuku oružja, piše Politico.
Najveći javni sukob Tisze s europskim establišmentom dogodio se u Europskom parlamentu. Tiszinih sedam zastupnika sankcionirala je njihova paneuropska grupacija, Europska pučka stranka (EPP), nakon što se nisu pojavili na glasanju o povjerenju Ursuli von der Leyen u siječnju. Kao kaznu, šest mjeseci ne smiju govoriti na plenarnoj sjednici niti imati uloge izvjestitelja.
"Tisza zastupnici primaju na znanje odluku", napisao je Péter Magyar na Facebooku. "U isto vrijeme, zahvalni smo na potvrdi iz Bruxellesa da političari Tisze nemaju vlasnike."
Orbán je odmah iskoristio priliku za napad, optužujući Tiszu za licemjerje jer se nisu “do kraja” suprotstavili Bruxellesu tako da glasaju protiv predsjednice Komisije.
"Prazna mjesta, prazna obećanja. Sudbina Mađarske bila je na kocki, a Tisza stranka se nije ni potrudila ući i glasati. Njima je Bruxelles na prvom mjestu", rekao je Viktor Orbán.
Izbori u travnju: Nacionalizam protiv nacionalizma
Mađarska tako ulazi u izbornu utrku u kojoj se više ne vodi klasična bitka “Orbán protiv Bruxellesa”, nego duel u kojem Orbánov nekadašnji krug koristi isti rječnik — ali s drugačijim zaključkom: suverenitet nije slogan, nego račun koji se na kraju plaća rezultatima.
A ako Magyar uspije uvjeriti birače da je Orbánova retorika postala paravan za promašaje, premijer bi se mogao naći u situaciji koju godinama nije poznavao: da mu najopasniji protivnik govori njegovim jezikom — i da mu ga vraća kao bumerang.
