Brutalni slučajevi nasilja nad ženama ove godine nažalost bili su u više navrata predmet brojnih emisija. O tome kakvi su pomaci napravljeni u posljednjih 365 dana i jesu li oni dovoljni razgovaralo se u HRT-ovoj Temi dana.
Dr. sc. Maja Mamula iz Ženske sobe kaže da je, radeći ovaj posao više od 25 godina, bila svjedokom brojnih promjena - zakonodavnih promjena, razvoja mehanizama za ravnopravnost spolova, jačanja međusektorske suradnje...
"No ova je godina bila specifična po nečem što mi se čini da nikada prije nismo imali a to je buđenje građanske svijesti kroz inicijative "Spasi me" i "Pravda za djevojčice", kada je javnost reagirala na slučajeve koji su bili medijski eksponirani i kad je krenuo taj bunt i revolt na sve ono što se dešava unutar sustava ili kako sustav reagira prema nekim od slučajeva. Meni je osobno bilo interesantno zato što se prvi puta dogodilo da je seksualno nasilje postalo tema u fokusu upravo kroz inicijativu "Pravda za djevojčice". Obje su inicijative imale utjecaja na one koji donose odluke, odnosno na Vladu, pa je došlo do pokretanja promjena unutar zakonodavstva - mi smo u procesu izglasavanja izmjena koje bi trebao stupiti na snagu početkom iduće godine. Javnost se probudila, sve to jesu velike i značajne promjene za Hrvatsku, ali predstoji nam još jako puno koraka koji su nužni," poručila je Mamula.
Prof. dr. sc. Marina Ajduković sa Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu kaže da nam najviše koraka treba u praksi.
"Doista je puno napravljeno, donesen je novi Protokol o postupanju u slučajevima nasilja u obitelji, ali gdje su nama svi izazovi prakse. Naše je zakonodavstvo rodno neutralno, dakle muškarci i žene bi trebali imati jednaka prava i mogućnosti u zakonodavnom sustavu. Ali u praksi se pokazalo da postoji nedovoljna osjetljivost za rodno uvjetovano nasilje i upravo zbog toga je donesena Istanbulska konvencija. Ja bih voljela da ove zakonodavne promjene o kojima je Maja govorila zažive u praksi kroz veću svijest o rodno uvjetovanom nasilju i kroz veću svijest o traumatizaciji žrtve," ističe prof. Ajduković.
U Zagrebu je organizirana javna akcija, kao početak globalne kampanje "16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama".
Akcija se zove "Jedna od tri", jer će jedna od tri žene u svijetu doživjeti jedan oblik nasilja, kažu organizatori.
Na jedno prijavljeno silovanje dolazi 15 do 20 neprijavljenih slučajeva
"Na jedno prijavljeno silovanje dolazi 15-20 slučajeva neprijavljenih, a na jedno prijavljeno nasilje u obitelji imamo u prosjeku 10 neprijavljenih slučajeva i ova javna akcija je jedan od alata da senzibiliziramo javnost, da osnažimo žrtve da se odluče na prijavu i da se odluče potražiti pomoć i podršku, kaže Anamaria Drožđan-Kranjčec, voditeljica pravnog tima Ženske sobe.
Hrvatska je započela izmjene zakona, kojima će se, uz ostalo, pooštriti kazne za počinitelje. Ali civilne udruge i dalje upozoravaju na probleme.
"Počinitelji nasilja, osuđeni na 3-6 mjeseci zatvora ili do godine dana, kod kuće čekaju izvršenje kazne jer nema mjesta u zatvoru. Zatvorski sustav se treba pripremiti za ovo što se događa na razini kaznenog zakona," ističe Željka Barić, ravnateljica doma Duga, Zagreb.
Brojne akcije diljem Europe i svijeta nastavljaju se i danas na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženamam donosi HRT.hr.