Šćedro, zeleni dragulj smješten južno od Hvara, do nedavno je bio obavijen velom tajne, no bogata arheološka otkrića pronađena u njegovom podmorju i kopnu u posljednjih nekoliko godina polako otkrivaju njegova bogatstva. Novo arheološko istraživanje Ratine špilje na jugoistočnom dijelu otoka donosi revolucionarna otkrića – dokaze o životu na Šćedru iz kasnog neolitika, čak 3000 godina starije nego što se dosad mislilo!
Već 1923. godine poznati arheolog Grga Novak otkrio je prve tragove ljudske aktivnosti u Ratinoj špilji, pronašavši keramičke ulomke iz željeznog doba. No, kada su istraživači tvrtke Kantharos d.o.o., uz podršku udruge Prijatelji otoka Šćedra i Općine Jelsa, pokrenuli nova iskopavanja, nisu ni slutili da će njihovi nalazi iz temelja promijeniti sliku prapovijesnog života na ovom otoku.
Tijekom kratkog istraživanja u iskopu dimenzija svega 1,5 x 1,5 metara, otkriveno je 250 ulomaka keramičkih posuda, 97 ulomaka životinjskih kostiju, 109 školjki i morskih puževa te 4 kremenih artefakata. Uzorci ugljena uzeti su za radiokarbonsko datiranje, koje će dodatno potvrditi starost nalaza.
Najveće iznenađenje istraživanja svakako su keramički nalazi, koji su detaljno analizirani. 67 ulomaka posjeduje dijagnostičke elemente koji ukazuju na karakteristične polukuglaste zdjele s prstenastim obodom i djelomično uglađenim stijenkama. Ove posude su ukrašene urezanim geometrijskim motivima, što ih nedvosmisleno povezuje s horizontom hvarske kulture, precizno datiranim u 5. tisućljeće prije Krista (5000. – 4300. g. pr. Kr.).
Ovakvi oblici i ukrasi najpoznatiji su iz Grapčeve špilje na Hvaru, jednog od ključnih neolitičkih nalazišta na istočnom Jadranu. Ovo otkriće pokazuje da je Ratina špilja bila naseljena istovremeno kada i neka od najvažnijih prapovijesnih lokacija u regiji, što otvara niz novih pitanja o njezinoj ulozi u prapovijesnoj mreži naselja i trgovačkih ruta.
Još jedan značajan aspekt istraživanja je podrijetlo sirovine korištene za litičke artefakte (alatke od kamena i kremena). Preliminarne analize upućuju na to da je materijal vjerojatno dopreman s drugih jadranskih otoka i kopnenih područja, vjerojatno i s prekojadranskih lokacija.
Ovo potvrđuje tezu da su već u neolitiku postojale razvijene trgovačke i pomorske mreže koje su povezivale Hvar, Korčulu, Pelješac i šire područje istočnog Jadrana. Šćedro se, smješteno usred važnih pomorskih ruta, pokazuje kao ključno čvorište za komunikaciju i trgovinu prapovijesnih zajednica.
Iako je trenutno istraživanje zahvatilo samo mali dio špilje, količina i značaj nalaza sugeriraju da je ovo mjesto bilo kontinuirano nastanjeno ili dugo korišteno kao sezonsko sklonište i radni prostor. Sljedeća faza istraživanja uključuje proširivanje iskopavanja na pristupni plato, koji zajedno sa špiljom, blizinom mora i plodnim tlima čini ovu mikrolokaciju izvrsnim mjestom za život prapovijesnih zajednica. Dodatna istraživanja mogla bi potvrditi i postojanje kasnije faze hvarsko-nakovanske kulture, čiji tragovi zasad ostaju nedovoljno istraženi.
Ovo arheološko istraživanje ne samo da mijenja naše razumijevanje hvarske kulture, već i pruža dublji uvid u život prapovijesnih zajednica na istočnoj obali Jadrana.
Što još skriva Ratina špilja? Odgovore bi mogla donijeti daljnja istraživanja.
