Čini se da samo manji dio svjetske populacije – tek dva ili tri posto – u krvi ima antitijela koja pokazuju da su bili inficirani Covidom-19, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) te tako srušila nade da će 'imunitet krda' ubrzati popuštanje mjera zaštite, piše Jutarnji list.
- Relaksiranje mjera ne znači i kraj epidemije u bilo kojoj zemlji - kazao je u ponedjeljak direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus na konferenciji za medije. - Tzv. 'zatvaranja' mogu pomoći u olakšavanju epidemije u pojedinoj zemlji.
No, serološka testiranja koja su trebala pokazati koji je omjer populacije bio inficiran te razvio antitijela – što bi trebalo značiti i da su razvili određeni imunitet – sugerira da je taj broj zapravo jako mali.
- Rani podaci govore o tek malom postotku populacije koji je bio inficiran. Ne više od dva ili tri posto - kazao je Tedros.
Doktorica Maria Van Kerkhove, američka stručnjakinja za infektivne bolesti i tehnička voditeljica WHO-a, kaže kako su mislili da će brojevi inficiranih ljudi biti veći, no naglasila je i da je još prerano za definitivne zaključke.
- Vidimo da antitijela ima manji postotak ljudi nego smo očekivali. Manje ljudi je imalo infekciju - kazala je Van Kerkhove.
U petak je Sveučilište Stanford objavilo rezultate jedne još nerecenzirane studije provedene u Santa Clari, koja je pokazala da je koronavirusom bilo zaraženo 50 do 85 puta više ljudi nego pokazuju službene brojke.
Okrug Santa Clara je potvrdio 1.094 slučaja zaraze koronavirusa u vrijeme kad je studija provedena, no testiranje na antitijela pokazalo je da je između 48.000 i 81.000 tisuća ljudi bilo u kontaktu s virusom ranije u travnju, no većina nije pokazivala nikakve simptome.
No čak i tako visoke brojke znače da je tek tri posto ukupne populacije okruga bilo inficirano i razvilo antitijela na virus. Studija provedena u Nizozemskoj na 7.000 dobrovoljnih darivatelja krvi također je pokazala da je antitijela razvilo tek oko tri posto ljudi.
Van Kerkhove kaže da treba pažljivo promotriti kako su provedene ove studije.
- Brojne studije upućuju na to da je tek manji postotak ljudi bio u kontaktu s virusom i razvio antitijela - kazala je Van Kerkhove i dodala da taj postotak u nekim zemljama poput Njemačke i Francuske raste do 14 posto.
- Zato je jako važno vidjeti kako su istraživanja provedena.
U to bi svakako trebalo uključiti i saznanja o tome kako su odabrani ljudi koji će se testirati. Radi li se o slučajno odabranim ljudima ili onima koji su donirali krv i inače bili posve zdravi? Također, valja vidjeti i kako su testovi provedeni. Surađujemo s brojnim zemljama koje provode serološke testove - dodala je Van Kerkhove. Studije koje podupire WHO koristile su vrlo robusne metode i njihova točnost će biti dodatno provjerena.
Ostaje nada da će ljudi koji su preboljeli Covid-19 moći nastaviti s normalnim životima. No Van Kerkhove je prošli tjedan rekla kako ni prisustvo antitijela u nečijoj krvi ne mora značiti da je ta osoba imuna na virus, piše Jutarnji list.
- Mnoge zemlje koje predlažu korištenje brzih seroloških testova rade to kako bi mogle odrediti kakav je imunitet stanovništva. No za sada nema dokaza da serološki testovi dokazuju i da je netko razvio imunitet te da je siguran od nove infekcije - kazala je.
