Oko pola milijuna djece trebalo bi primati doplatak u iznosima od 31, 40, 49, 55 i 62 eura, ovisno o mjesečnom dohotku po članu kućanstva na temelju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu koji stupa na snagu 1. ožujka 2024. Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), doplatak je u siječnju primilo ukupno 219.109 djece.
Roditelji s prosječnom plaćom
Od 113.495 korisnika doplatka najviše je među njima bilo radnika, 67.782 (za 128.696 djece), zatim 33.248 nezaposlenih (za 71.180 djece) te 6860 umirovljenika (za 8901 djece), a najmanje je među korisnicima doplatka bilo osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost (13) te poljoprivrednika (819), piše Večernji list.
Pravo na doplatak za djecu od 1. ožujka 2024. moći će ostvariti roditelji i drugi skrbnici djece čiji ukupni dohodak po članu kućanstva mjesečno u 2023. nije prelazio 618,02 eura. Da bi ga dobili, trebaju podnijeti zahtjev za doplatak u područnim službama HZMO-a ili putem e-Usluga HZMO-a ili ga predati u pošti. Zahtjeve trebaju podnijeti do 29. veljače 2024., ali i ako ga podnesu u roku od 120 dana od 1. ožujka 2024., odnosno do kraja lipnja, pravo na doplatak bit će im priznato. Kako navode iz HZMO-a, svi korisnici koji zahtjev za ostvarivanje prava na doplatak za djecu podnesu u roku od 120 dana od stupanja na snagu zakona moći će ostvariti pravo na doplatak za djecu uz propisane uvjete, počevši od 1. ožujka 2024.
Zbog izmjena dohodovnog cenzusa te projiciranog velikog broja potencijalnih novih korisnika doplatka za djecu, a time i podnesenih zahtjeva, cilj je postići obuhvat što većeg broja korisnika koji će pravo na doplatak za djecu ostvariti od 1. ožujka, navode iz HZMO-a. No i s ovim proširenjem korisnika dječjeg doplatka u pet cenzusnih razreda nećemo doseći 2001., kada je doplatak primalo skoro 629 tisuća djece. Inače, prema popisu stanovništva iz 2021. imamo 741 tisuću djece i mladih do 19 godina. Kako je prosječna plaća u Hrvatskoj za studeni iznosila 1208 eura, pravo na doplatak zapravo će imati djeca roditelja koji imaju (ispod)prosječna primanja ili su lani bili za nekoliko desetaka eura iznad prosječne plaće.
Primjerice, četveročlana obitelj u kojoj roditelji dvoje djece mjesečno zarađuju od 1765,8 do 2472 eura imat će pravo na po 30,90 eura doplatka za djecu. Najveći iznos doplatka od po 61,80 eura pripast će djeci najsiromašnijih, odnosno korisnicima čiji mjesečni dohodak po članu obitelji iznosi do 88,29 eura i njihova djeca bi po novom Zakonu trebala primati 22 eura više nego prije. Od zakonskih izmjena najviše koristi imat će obitelji s troje i četvero djece, koje primaju i pronatalitetni dodatak od po 66,36 eura za treće i četvrto dijete.
To znači da obitelj s četvero djece uz doplatak ima pravo i na pronatalitetni dodatak od 132,72 eura. Prema podacima HZMO-a pronatalitetni dodatak za troje djece prima 19.684 korisnika, a dodatak za više od troje djece 8549 korisnika. Pravo na doplatak za djecu imaju hrvatski državljani s prebivalištem u Hrvatskoj, stranci s odobrenim stalnim boravkom koji imaju prebivalište u RH najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva te azilanti i osobe pod supsidijarnom zaštitom. Iz HZMO-a su nam naveli da ne vode statistiku o tome koliko stranaca sa stalnim boravkom i azilanta, te osoba pod supsidijarnom zaštitom ostvaruje pravo na doplatak jer evidenciju korisnika doplatka vode na način koliko je među njima nezaposlenih, radnika, obrtnika, poljoprivrednika, umirovljenika...
Hoće li se zakonskim izmjenama doplatkom uspjeti obuhvatiti projiciranih oko pola milijuna djece i je li trebalo visinu doplatka vezati uz inflaciju i rast plaća da već sljedeće godine mnogi ne ispadnu iz sustava doplatka?
Nužna indeksacija
Profesor s Katedre za socijalnu politiku zagrebačkog Pravnog fakulteta Zdenko Babić ističe:
– Zasigurno će doći velikog broja porasta korisnika dječjeg doplatka s obzirom na to da je cenzus jako povećan, no hoće li biti baš obuhvaćeno doplatkom pola milijuna djece tek ćemo vidjeti jer je moguće da će jedan dio ljudi propustiti informaciju da mogu podnijeti zahtjev za doplatak, jedan dio će odlučiti iako su možda na granici da se ne javi za najniži iznos doplatka od 31 euro. Sigurno bi bilo dobro da se indeksira osnovica i iznosi doplatka s inflacijom i rastom plaća, jer ako se ne indeksiraju dio ljudi će ispasti iz mjere zbog rasta plaća predviđenih izmjenama zakona. Zasigurno će se u budućnosti statistika korisnika dječjeg doplatka trebati unaprijediti i za očekivati je da će rasti broj stranih radnika s djecom koja će živjeti u Hrvatskoj i koja će ostvarivati pravo na doplatak – ističe prof. Babić.
Unatoč povećanju iznosa dječjeg doplatka i proširenju korisnika dječjeg doplatka Hrvatska se ubraja u zemlje EU s najnižim doplatcima za djecu. Doplatak za djecu isplaćuje se u svim članicama EU, a većina država ima doplatak za svu djecu, piše Večernji list.
