Snovid otiskanih glasova, izložba crnogorskog umjetnika Radisava Stijovića, umjetničko-istraživački je projekt koji nastoji oživjeti sjećanje o zajednici autorica_a ilegalnih tehnika Splita tijekom Narodnooslobodilačke borbe.
Izložba je otvorena do 10. kolovoza i može se razgledati svakim radnim danom od 10 do 19h
Umjetničko istraživanje bazirano je na znanstvenim zbornicima (“Split u Narodnooslobodilačkoj borbi i Socijalističkoj revoluciji 1941.-1945.”), memoarskoj građi, knjizi “Ubojito slovo” Marinka Božića i prijepisima arhivske periodike, prvenstveno Našeg izvještaja, čijih je 175 brojeva izlazilo u kontinutetu tijekom okupacije.
Projekt mapira mjesta nekadašnjih ilegalnih tehnika u samom gradu, a na tragu radikalne medijske arheologije sagledava takozvane mrtve medije u kontekstu ilegalnih tehnika.
Serija od 10 crteža sačinjena je od dvije cijeline, pri čemu je 8 crteža zasnovano na arhivskim fotografijama građevina u kojima su se nalazile tehnike, dok se preostala 2 crteža, također bazirana na arhivskom materijalu, odnose na interijer jedne od tehnika i geštetner na kome je tiskan materijal. Također, zanimljivo je da se među izloženim crtežima nalazi i crtež tiskare na Mosoru u kojoj su tiskani prvi brojevi Slobodne Dalmacije, ali i ostali listovi poput Glasa Splita i Omladinske iskre.
Osim crteža, u Prostoru se nalazi i interaktivni dijagram koji prikazuje konstelacije aktera i mjesta na kojima su se nalazile ilegalne tehnike. Posjetitelji mogu intervenirati u dijagram tako da ga dopune, ospore ili drugačije slože čvorišta koja se javljaju u samoj konstelaciji.
Stijović se osvrće i na ulogu svakodnevnog reproduktivnog ženskog rada kao sredstva otpora. Naime, posebno su zanimljivi načini dijeljenja i raznošenja listova pod određenim velom svakodnevnog rada pa su tako same akterice uspijevale dijeliti list držeći ga pod steznikom ili u kašetama sa zeljem, kao i u kantama za mlijeko s duplim dnom.
Stijovićevo istraživanje teži otvaranju mogućnost poigravanja sa zastarjelim medijima, koristi arhiv kao mjesto učenja, s težnjom da oblikuje osjećaj nužnosti stvaranja novih solidarnih konfiguracija.
Jedan zanimljivi segment istraživanja:
Stanovništvo Splita 30-ih godina prošlog vijeka bilo je protkano političkim akcijama čiji cilj je bilo građenje jednistva radničke klase, pri čemu se izdvajaju protestni zbor za pravo glasa žena 1935., zatim proslava stogodišnjice “Lijepe naše”, koju je organizirala Hrvatska seljačka stranka, a koja je pretvorena u manifestaciju i demonstraciju pod parolama i transparentima za mir, kruh, rad i slobodu. Godine 1936. i 1937. učestali su radnički štrajkovi. Tim putem radnici su se borili za bolje uvjete rada i veće nadnice. Štrajkali su metalci, pekari, drvodjelci, brijači i krojački radnici. Naročito je bio značajan štrajk građevinskih radnika u kojem je sudjelovalo oko 1500 ljudi. Posebno se ističu velike akcije sindikata protiv skupoće 1939., kada je prilikom demonstracija ubijen jedan brodogradilišni radnik pa su se demonstracije pretvorile u sveopću obustavu rada i paralizirale sve djelatnosti. Toj se akciji i protestu protiv brutalnosti policije priključilo kompletno stanovištvo, sve tvornice i radionice, trgovine, škole, banke i razna državna nadleštva. Kao rezultat sindikalnih borbi, spremnosti i jedinstva radničke klase u predratnom periodu, prosječne radničke nadnice u Splitu su bile najviše u Jugoslaviji.
Izvori: Berus, Anka, Split u Socijalističkoj revoluciji; 1981, Institut za historiju radničkog pokreta Dalmacije
O umjetniku:
Radisav Stijović rođen je 1999. godine u Kotoru. Umjetničkoj praksi pristupa iz pozicije radoznalosti i autodidaktizma, a radove najčešće realizira u medijima video instalacije, teksta i grafike u proširenom polju. Tematske preokupacije njegovog rada vežu se za ranjivost i poroznost, konfrontacije s tehnologijom i zanemareni rad.
Diplomirao je grafički dizajn na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, UCG. Studijski je boravio na Vilinijuškoj akademiji umjetnosti, Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu i Studiju dizajna, AF u Zagrebu. Član je eksperimentalnog grafičkog kolektiva Treća ruka. Sudjelovao je na više grupnih izložbi u zemlji i inozemstvu.
Projekt je podržan od strane Ministarstva kulture i medija. Rad Platforme “Culture Hub Croatia” financijski podržavaju Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva i Zaklada Kultura nova.
