Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) pokrenuo je izvide u slučaju neovlaštenog pristupa informatičkom sustavu splitske gradske uprave, u kojemu je u protekla tri mjeseca s računa bivšeg zamjenika gradonačelnika Bojana Ivoševića pregledano i preuzeto najmanje 660 dokumenata s povjerljivim ili osjetljivim podacima, potvrđeno je tportalu.
Informaciju o upadu u gradski sustav u subotu je javno otkrio gradonačelnik Tomislav Šuta, a Ivošević nije eksplicitno demantirao da je to učinio upravo on.
Grad Split je tijekom vikenda o ovom incidentu izvijestio i Agenciju za zaštitu osobnih podataka te je ona objavila da kreće u 'hitno nadzorno postupanje'.
Stotine dokumenata s osjetljivim sadržajem
Šuta je otkrio da je s računa 'bivošević' u protekla tri mjeseca pristupano stotinama dokumenata s osjetljivim sadržajem, mahom upravo u djelokrugu Ivoševićeva rada dok je bio zamjenik gradonačelnika Splita. Među brojnim kompromitiranim dokumentima su i oni s osobnim podacima građana, detaljima o pravnim postupcima i slično.
Još uvijek nije sasvim jasno je li s iste adrese pristupano i snimkama kamera postavljenim na ulazima u urede u zgradi gradske uprave, piše tportal.
Zanimljivo je to da je upravo Ivošević prošlog tjedna javno optužio HDZ i HGS Željka Keruma da su sredinom rujna 'na tajnom sastanku u zgradi gradske uprave trgovali utjecajem', odnosno međusobno dijelili funkcije u gradskim tvrtkama i ustanovama.
Provest će se kompletna forenzika
Neki su ga demantirali, no neki su se i pitali kako posjeduje informacije o događajima u zgradi Banovine u poslijepodnevnim satima.
Samog Ivoševića nitko nije eksplicitno prozvao za upad u gradski informatički sustav: čak i gradonačelnik Šuta oprezno je najavio da će se 'provesti kompletna forenzika', premda, rekao je, 'sve upućuje na njega'.
Ako se izvidima i eventualnom kasnijom istragom potvrdi neovlašteno korištenje gradskih dokumenata, počinitelju prijeti kazna po više zakonskih osnova. Za kazneno djelo neovlaštenog pristupa računalnom sustavu predviđene su do dvije godine zakona, a ako je taj sustav državni ili javni – pa i gradski – kazna se penje na maksimalno tri godine.
Predviđena je i kazna za nedopuštenu upotrebu osobnih podataka do godine zatvora, a ako ih se učini dostupnima drugima, pribavi znatna imovinska korist ili prouzroči znatna šteta, ponovno skače na tri godine. Na šest mjeseci do pet godina zatvora može se osuditi 'službena osoba koja osobne podatke neovlašteno upotrijebi u obavljanju javne ovlasti'.
