Istraživači su otkrili više od 60.000 skrivenih Mayanskih ruševina u Gvatemali u velikom arheološkom otkriću, piše BBC.

Za istraživanje ispod šumskog pokrivača je korištena laserska tehnologija koja je otkrila kuće, palače, ceste i obrambene utvrde. Smatra se da je taj dio, u blizini već poznatih mayanskih gradova, bio dom više milijuna Maya nego što je to prvo istraživanje pokazalo. Mapirano je 2.100 km2 u Petenu, na najsjevernijem dijelu Guatemale. Arheolozi vjeruju da će ova najsuvremenija tehnologija promijeniti način na koji će svijet vidjeti jednu od najciviliziranijih indijanskih naroda domorodačke Amerike.

– Mislim da je ovo jedan od najvećih dostignuća u mayanskoj arheologiji u više od 150 godina – rekao je Stephen Houston, profesor arheologije i antropologije na Sveučilištu Brown.

Rezultati istraživanja pomoću Lidar-ove (engl. Light Detection and Ranging) tehnologije sugeriraju da je Srednja Amerika imala naprednu civilizaciju koja je više slična sofisticiranim kulturama poput drevne Grčke ili Kine.

– Lidar revolucionizira arheologiju na način na koji Hubble (svemirski teleskop) revolucionira astronomiju – izjavio je Francisco Estrada-Belli, arheolog Sveučilišta Tulane.

Jedan od skrivenih nalaza je piramida visine 7 katova koja je toliko prekrivena vegetacijom da se praktično stopila s džunglom te složena mreža cesta koje povezuju sve mayanske gradove na tom području. Podignute ceste, koje su omogućavale lak prolazak čak i za vrijeme kišnih razdoblja, bile su dovoljno široke te sugeriraju na tadašnji pojačan promet i korištenje za trgovanje.

Kako radi LIDAR?

Lasersko skeniranje iz zraka predstavlja jednu od najučinkovitijih metoda prikupljanja velike količine raznovrsnih prostornih informacija u relativno kratkom vremenu.  Lidar emitira impuls laserske svjetlosti uz precizno bilježenje vremena te detektira refleksiju tog impulsa od objekta. Koristeći konstantnu brzinu svjetlosti, vremenska razlika između emitiranja i reflektiranja koristi se za računanje direktne udaljenosti između senzora i objekta. Uz pomoć vrlo točnog položaja senzora dobivenog iz satelitske navigacije (GPS) i orijentacije senzora dobivene iz inercijalne jedinice (IMU – inertial measurement unit) izračunavaju se pravokutne XYZ koordinate točaka reflektirajuće površine.