Podijelite

Splitsku šumu Marjan godinama gricka mediteranski potkornjak zbog čega će dobrano ‘oćelavjeti’ u sljedećih nekoliko mjeseci. Vijest je to koja već neko vrijeme puni novinske stupce i potiče žive rasprave po društvenim mrežama, ali i izvan njih. Problem se napokon počeo rješavati, zahvaljujući nekolicini aktivista koji su animirali građane na prosvjed. No, još jedan dalmatinski grad muku muči s podlim kukcima, što je uz svu buku oko Splita nekako prošlo ispod radara medija.

Radi se o Makarskoj, odnosno poluotocima Osejava i Sveti Petar. Aktivisti iz Udruge za održivi razvoj (UZOR) Osejava, koji se već neko vrijeme bore s betonizacijom ovih zelenih oaza usred grada, prepoznatljive crvene krošnje otkrili su još početkom ljeta 2018. godine i odmah alarmirali nadležne. Ali, baš kao i Splićani, nisu dobili reakciju kakvu su očekivali.

– Uputili smo dopis Šumariji Makarska još prošlo ljeto. Priložili smo i fotografije osušenih stabala te tražili objašnjenje što je dovelo do tako naglog sušenja borova, ali odgovor nismo dobili. Kontaktirali smo i dr.sc. Milana Perneka no on na temelju fotografija nije mogao procijeniti radi li se o napadu mediteranskog potkornjaka. Idućih mjeseci naši volonteri su pratili situaciju na terenu koja nažalost nije bila dobra – započinje priču predsjednica Udruge za održivi razvoj Osejava Ela Sokol.

“Ne smijemo dozvoliti još jedan ‘Marjan’ nigdje u Hrvatskoj”

U isto vrijeme u Splitu se pojavila inicijativa Naš Marjan koja je vodila tešku borbu za spas pluća grada. Makarani su bez razmišljanja pružili podršku splitskim kolegama; organizirali su prijevoz i pridružili se “Prosvjednoj šetnji za Marjan”. Vidjevši marjansku šumu, odlučili su da neće dopustiti da se isto dogodi i njima.

– Katastrofa koja se dogodila Marjanu nas je dodatno potaknula da ne dozvolimo da se to dogodi Osejavi. Kontaktirali smo direkciju Hrvatskih šuma u Zagrebu, Upravu šuma Podružnica Split, šumarskog inspektora… nakon čega smo napokon dobili potvrdu kako su naša nagađanja točna. Rečeno nam je da Šumarija Makarska radi na sanaciji i suzbijanju potkornjaka od proljeća 2018. i to sječom, iveranjem i postavljanjem feromonskih klopki. Nije nam samo jasno zašto se to sve odvijalo u tišini. Mi smo sve informacije objavili na društvenim mrežama, jer smatramo da građani Makarske zaslužuju znati – objašnjava Sokol.

Članovi Udruge sastali su se i s dogradonačelnikom Draženom Nemčićem od kojeg su zatražili osnivanje kriznog stožera, no zasad nisu dobili pozitivan odgovor.

Potkornjak se proširio i na susjednu šumu

Ono što ih najviše brine je što je sada, mjesecima nakon prvog saznanja o potkornjaku na Osejavi, zaražena i šuma na poluotoku Sveti Petar. Smatraju da se pravovremenom reakcijom širenje nametnika moglo spriječiti.

– Uputili smo dopis gradskim vijećnicima u kojem tražimo Izvanrednu sjednicu kako bi se pronašlo najbolje rješenje za problem koji već s prvim danima proljeća može eskalirati, a rezultati potencijalne štete bit će vidljivi već na ljeto. Smatramo kako ne smijemo dozvoliti još jedan “Marjan” nigdje u Hrvatskoj, da bi se problem digao na višu razinu i žurno reagiralo – kaže Sokol.

Udruga je u stalnom kontaktu sa Šumarijom i gradskim vlastima te svakodnevno prate njihov rad po pitanju sanacije.

Ministarstvo izignoriralo zahtjev za zaštitom Osejave i Svetog Petra

Osim s potkornjakom, Udruga se već duže vrijeme bori za zaštitu Osejave i Svetog Petra kao značajnih krajobraza kako bi trajno spriječili mogućnost betonizacije jedinih preostalih zelenih oaza u Makarskoj.

– Mjesecima nismo dobivali odgovor Ministarstva vezano za upućen Prijedlog zaštite, no nakon novinarskih upita krajem studenog prošle godine, pristiže nam odgovor u kojem navode kako područje Osejave trenutno nije prioritet te nas upućuju na javnu ustanovu More i krš od koje trebamo zatražiti valorizaciju spomenutog područja. Inače, zakonom je određeno da je za to zadužena Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP) kojoj smo, vodeći se tom informacijom, uputili isti zahtjev na znanje. Zanimljivo je da u nijednoj rečenici u svom odgovoru Ministarstvo ne spominje poluotok Sv.Petar na koji se također odnosio Prijedlog zaštite i peticija što nam samo govori kako naš Prijedlog nisu niti pročitali, a pogotovo ne pomno razmotrili.

Postupili smo sukladno uputama Ministarstva i u iščekivanju smo odgovora navedenih institucija. Od trajne zakonske zaštite jedinih preostalih zelenih oaza u preizgrađenoj, betoniziranoj, možemo slobodno reći i devastiranoj Makarskoj nećemo odustati, te nećemo dozvoliti beton na nijednom dijelu tog jedinstvenog područja kao što su Osejava i Sveti Petar – zaključuje Sokol.



Podijelite

Komentiraj

Napišite komentar

* Obvezno potvrditi GDPR

*

Slažem se

Upišite svoje ime