Francuski znanstvenici u veljači su najavili postizanje "ključne prekretnice" na dugom putu prema nuklearnoj fuziji – uspjeli su održati supervruću plazmu rekordne 22 minute. Nuklearna fuzija posjeduje ogroman potencijal pružiti svijetu čistu, sigurnu i gotovo neiscrpnu energiju, no ovaj znanstveni sveti gral ostao je nedostižan desetljećima. Ideja je oponašanje procesa koji se odvija u središtu zvijezda spajanjem dvaju atomskih jezgri – za razliku od fisije, koja dijeli atom i koristi se u nuklearnim elektranama.
Za ovaj proces potrebne su temperature više od 100 milijuna stupnjeva Celzijusa kako bi se stvorila i održavala plazma, ali ovaj ekstremno vrući, električno nabijen plin vrlo je nestabilan, što može dovesti do gubitka energije i ograničiti učinkovitost eventualnih fuzijskih reaktora, javlja ScienceAlert.
Eksperimentalni tokamak WEST u južnoj Francuskoj uspio je održati plazmu 1.337 sekundi (22 minute) 12. veljače, objavila je Francuska komisija za atomska energija (CEA). Time je srušen prethodni rekord postavljen u Kini prošlog mjeseca, produžujući trajanje plazme za 25 posto.
Glavna istraživačica CEA-e, Anne-Isabelle Etienvre, istaknula je da ovaj uspjeh dokazuje da znanstvenici ne samo da kontroliraju proizvodnju plazme, već i njeno održavanje. Unatoč ovom značajnom napretku, još uvijek postoji niz "tehnoloških prepreka" koje je potrebno savladati prije nego što termonuklearna fuzija počne proizvoditi više energije nego što je utrošeno u njenom pokretanju.
U idućim mjesecima tim WEST postavlja ambiciozne ciljeve – nastojat će postići još duže trajanje plazme, ukupno do nekoliko sati, uz postizanje još viših temperatura, kako bi se što više približili uvjetima koji se očekuju u fuzijskim plazmama. Znanstvenici će također pomno pratiti utjecaj tako intenzivne plazme na unutarnje dijelove tokamak reaktora.
Ovi napori usmjereni su u pripremu za Međunarodni termonuklearni eksperimentalni reaktor (ITER), koji se gradi u Francuskoj i u koji su uključene zemlje poput Kine, Europske unije, Indije, Japana, Južne Koreje, Rusije i Sjedinjenih Država. Početak rada ITER-a prvotno je planiran ove godine, no zbog ponovljenih problema, kašnjenja i rastućih troškova, početak operacija odgođen je najmanje do 2033. godine.
