Iranski parlament (Majlis) u nedjelju je dvotrećinskom većinom usvojio rezoluciju kojom se nalaže zatvaranje Hormuškog tjesnaca za sve komercijalne brodove „država agresora“ – formulacija koja, prema tumačenju državne agencije IRNA, obuhvaća Sjedinjene Države, Izrael i njihove saveznike. Prijedlog sada ide na potvrdu Vrhovnom vijeću za nacionalnu sigurnost, no iranski mediji procjenjuju da bi odluka mogla stupiti na snagu „u roku od 48 sati“ o 19 milijuna barela sirove nafte i kondenzata – otprilike 20 % svjetske potrošnje i više od trećine globalnog LNG-a. Nakon glasovanja, referentna cijena Brent nafte na terminskom tržištu skočila je iznad 101 USD, dok su promptne premije za isporuku u kolovoz dosegle najvišu razinu od listopada 2023.
Globalni udar: nafta, LNG i duge rute oko Afrike
Za razliku od privremenih blokada Crvenog mora, alternativni pravci za robu iz Perzijskog zaljeva praktički ne postoje: sve zaljevske luke ovise o prolazu između Irana i Omana. Tankeri bi, u slučaju trajne blokade, morali obilaziti rt Dobre nade, čime se plovidba do Europe i SAD-a produžuje do tri tjedna, a vozarina raste višestruko.
Azijska ovisnost – Kina, Indija, Japan i Južna Koreja uvoze čak 70 % nafte koja izlazi kroz Hormuz; analitičari Standard Chartered procjenjuju da bi dugotrajna blokada pogurnula cijene u raspon 140-150 USD po barelu, što bi svjetski BDP spustilo za 0,8 postotnih bodova u 2025.
LNG pritisak – Katar, drugi svjetski izvoznik ukapljenog plina, sav izvoz šalje upravo tim tjesnacem. Europske regasifikacijske luke zaprimile su prošle godine oko 20 % ukupnog LNG-a iz Katara; zatvaranje prolaza otežalo bi punjenje skladišta pred sljedeću zimu.
Osiguranje i vozarine – Nakon objave vijesti londonski se P&I klubovi pripremaju podići police za Perzijski zaljev na „ratnu tarifu“, što bi brodovlasnicima troškove osiguranja moglo učiniti deset puta skupljima nego prošlog tjedna, navodi brokerska kuća Clarksons.
Posljedice za EU – osjetljiva točka hrvatskog dizel-računa
Europska unija od početka ruske agresije traži zamjene za rusku naftu. Prema najnovijim podacima Eurostata, udio zaljevskih proizvođača (Saudijska Arabija, Kuvajt, Irak, Katar, UAE) u uvozu sirove nafte EU-a popeo se na 13 % u 2024., s tek 8 % prije dvije godine ec.europa.eu. Eventualna blokada Hormuza preusmjerila bi europske rafinerije na skuplji američki i afrički barel, a stručnjaci iz Repsola upozoravaju da bi ponuda dizela u Mediteranu mogla postati još napetija.
Za Hrvatsku, čije se rafinerije u Rijeci i Sisku oslanjaju na mediteranske isporuke mješavine Brent i arapskih sorti, svako poskupljenje Brent-a trenutno se prelijeva na maloprodajne cijene. Analitičari INA-e procjenjuju da bi rast cijene sirove nafte za 20 USD/bbl produljio lanac od rafinerije do crpki za dodatnih 10-12 eurocenti po litri, ovisno o tečaju i državnim trošarinama.
Hrvatska već uvozi gotovo sav LNG preko Krka, a eventualni poremećaji u katarskim pošiljkama morala bi nadoknaditi skupljim spot teretima iz SAD-a, potvrdili su u HEP Plinu. Time bi industrijski kupci mogli plaćati plinsku megavat-satnicu i 20 % skuplje od predviđenog zimskog prosjeka.
Geopolitičke reakcije: diplomacija i vojne patrole
U Bruxellesu su ministri energetike, prema neslužbenim izvorima iz Vijeća EU, aktivirali „mehanizam hitnog praćenja tržišta“ uspostavljen 2022. nakon ruske invazije. Komisija je zadužena da u roku 72 sata predstavi prijedloge za koordiniranu nabavu nafte i mogućnost zajedničkih strateških zaliha.
Pentagon je potvrdio da Petnaesta pomorska flota SAD-a “pojačava prisutnost” u Omanskom zaljevu, a Ujedinjeno Kraljevstvo šalje dodatnu fregatu radi „zaštite slobodne plovidbe“. Iz Kremlja su pak poručili da blokada „ne ide u prilog stabilnosti tržišta“, no nisu osudili potez Irana.
Stručnjaci podsjećaju kako je Iran i 2012. prijetio zatvaranjem tjesnaca, no tada to nije proveo. Ovaj put situacija je ozbiljnija zbog direktnog sukoba sa SAD-om i Izraelom te osvetnički obilježenog političkog konsenzusa u Teheranu, ističe Karim Sadjadpour (Carnegie Endowment).
Ovo su mogući sljedeći koraci:
- Odluka Vijeća za nacionalnu sigurnost Irana – ako bude potvrđena, mornarica IRGC-a mogla bi početi kontrolirati ulazak u tjesnac već ovaj tjedan.
- Mogući privremeni dogovor – posrednici iz Dohi i Ankare već nude kanale za smirivanje tenzija, no Washington je poručio da „sloboda plovidbe nije predmet pregovora“.
- Cijene energenata – terminski ugovori za Brent i LNG već su reagirali dvoznamenkastim skokom; analitičari Goldman Sachsa procjenjuju prosjek Brent-a od 118 USD/bbl za treći kvartal, pod uvjetom da se tjesnac ne blokira duže od dva tjedna.
Za Hrvatsku i ostatak EU-a, prva posljedica već se vidi na burzama goriva; građane će dočekati drobljivi trošak goriva, a industriji prijeti skuplja sirovina i plin. Kakvu će računicu na kraju ispostaviti naftovodi i LNG terminali – ovisit će, paradoksalno, upravo o širini tog „najužeg“ pomorskog grla na svijetu.
